KOMENTAR JUTARNJEG

Umorni od krize Slovenci traže promjene

 Tomislav Krišto/CROPIX

Izbori su donijeli tektonske promjene na slovensku političku scenu. Stranka Mire Cerara, koja je osnovana prije mjesec dana, dostigla je rekord Liberalno-demoratske stranke (LDS) Janeza Drnovšeka iz 2000. godine, što je bio najbolji rezultat u povijesti slovenskog paralementa. Osim toga, u Državni zbor (parlament) potpuno je neočekivano ušla Združena ljevica, stranka koja je nastala kao nasljeđe brojnih prosvjeda iz proljeća 2012., kad su ljudi ustali protiv korupcije i političkih elita. Zajedno, te dvije stranke imaju gotovo polovicu mjesta u parlamentu. Ako se izrazimo aktualnim nogometnim jezikom - državljani su staroj politici dali crveni karton. Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše ostala je na drugom mjestu, ali joj je prvi put u više od 15 godina potpora pala na oko 20 posto. Dakle, strankama koje su vodile Sloveniju proteklih 20 godina jasno je iskazano nepovjerenje.

Visoka pobjeda pred novog čovjeka Cerara stavlja veliku odgovornost. Ako ne ispuni očekivanja državljana, koji već niz godina čekaju “novog Drnovšeka”, razočaranje će biti još veće nego u proteklom mandatu kad su politički izgorjeli tadašnji novi ljudi Zoran Janković i Gregor Virant. Može se očekivati da će Cerar pokušati sastaviti vladu sa što širom potporom, a čini se da će u koaliciju pozvati manje lijeve i desne stranke. Gotovo sasvim je sigurno da će u opoziciji ostati radikalno lijeva Združena ljevica i jasno, SDS - on, naime, bez predsjednika, koji je u zatvoru, očito gubi kompas. Sada pak prijeti da neće priznati novog premijera kojeg već uspoređuje s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. S druge pak strane, ekipa Alenke Bratušek, socijalni demokrati, Desus, koji je bio u svim dosadašnjim vladama u proteklih 15 godina, pa i desna Nova Slovenija (NSi) teoretski bi lako mogli sudjelovati u Cerarovoj koaliciji, koja bi tada imala i ustavnu većinu.

Ipak, sada je više pitanja nego odgovora. Cerar u kampanji nije rekao puno. Tko će biti njegovi ministri, posebno najvažniji, financija? Hoće li stranka u vladi podupirati nastavak prodaje državne imovine? Hoće li biti više socijalna ili liberalna? Hoće li biti manje ovisna o zahtjevima Bruxellesa?

Zaključno: Slovenija je umorna od krize i, ako išta, onda svakako najviše treba političku stabilnost i sposobnu vladu koja će izdržati cijeli mandat. Iako su izbori dali priliku novim licima, za sada još nismo uvjereni da ćemo to i dobiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 03:02