Želi li Merkel zapravo srušiti ideju o Spitzen kandidatu

Nakon mnogih, vrlo preuranjenih spekulacija, konačno počinje sezona nominacija kandidata za nasljednika Jeana-Claudea Junckera na mjestu predsjednika Europske komisije. Sadašnjoj Komisiji mandat istječe potkraj listopada sljedeće godine, a oči su sada najviše uperene u Europsku pučku stranku jer ona ima najviše šansi biti relativni pobjednik na europskim izborima u svibnju 2019., tj. osigurati najveći broj zastupničkih mjesta, pa vjeruje da će joj pripasti i mjesto budućeg šefa Europske komisije, kao što je to bio slučaj prošlih 15 godina.

Nije stoga čudno što se EPP zauzima za nastavak principa takozvanog Spitzen kandidata jer će tako zadržati i najveći utjecaj u institucijama Europske unije. Međutim, nejasno je hoće li i ovaj put to načelo preživjeti jer je sve veći broj europskih političara koji se tome protive. A ni njemačka kancelarka Angela Merkel, čini se, nije previše oduševljena time iako formalno nastavlja prihvaćati to načelo.

Prije ljetnih godišnjih odmora, na jednom skupu Europske pučke stranke u Münchenu, smirila je zastupnike EPP-a poručivši da se ona pomirila s time da na europskim izborima treba isticati takozvane vodeće kandidate za šefa Europske komisije. No, rekla je da bi to trebalo povezati i s idejom o transnacionalnim listama na europskim izborima, kao što je predložio francuski predsjednik Emmanuel Macron. EPP se snažno zalaže za održavanje prakse Spitzen kandidata, jer su sigurni da će ponovno biti najveća skupina u Europskom parlamentu pa će imati svog čovjeka u Europskoj komisiji i nakon Junckera, ali su snažno protiv transnacionalnih lista. Šef EPP-ove skupine Manfred Weber odbacio je ideju transnacionalnih lista, rekavši da je to teško izvesti jer u nekim državama ne postoje ni liste na državnoj razini.

Primjerice, on kao Bavarac ne može na njemačkim izborima glasati za Angelu Merkel koja nije iz te pokrajine, pa kako onda može proći ideja o kandidatima na razini cijele EU. A upravo Manfred Weber sada je isplivao kao glavni kandidat EPP-a jer je, prema pisanju njemačkih medija, već dobio potporu Angele Merkel. No, neki diplomati smatraju da je upravo nominiranje Webera kao kandidata način na koji Merkel možda želi uništiti cijelu ideju i smisao Spitzen kandidata. Praksa je da na čelu Komisije, ali i među povjerenicima, budu osobe koje imaju iskustvo u vođenju vlada ili najmanje ministarstava, a Weber, premda iskusan europski političar, s iskustvom u Europskom parlamentu, nema iskustvo jednoga premijera. Moguće je da unutar EPP-a bude i drugih kandidata, pa i premijera. Spominjali su se i bivši finski premijeri Jyrki Katainen i Alexander Stubb te sadašnji premijer Irske Leo Varadkar. Nekoliko puta spominjao se i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. Svi oni su takozvane “mlade nade EPP-a”. No, kod drugih stranaka stječe se dojam da više nisu tako oduševljene kao što su bile 2014. Socijaldemokrati nemaju što previše ni očekivati jer neće dobro proći. Ugroženo im je čak i drugo mjesto kao skupini u Europskom parlamentu koje mogu dobiti liberali. Liberali su pak u načelu protiv same ideje i žele da se o tome dogovore države članice u Vijeću. Valja očekivati da će i ovaj put ova tema biti predmet nadmetanja Europskog parlamenta i Vijeća o moći i utjecaju u Bruxellesu. Osim o tome tko će biti budući šef Europske komisije, može biti otvorena još jedna tema, koja nije ugodna posebice za male države članice EU. Nju je nedavno pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel, a to gura i austrijski kancelar Sebastian Kurz. Radi se o ideji da se smanji broj povjerenika u Europskoj komisiji i odustane od načela da broj povjerenika bude jednak broju država članica te da svaka država ima svoga povjerenika.

Ja sam se pomirila s time da imamo Spitzen kandidata. Ali Lisabonski ugovor predviđa i da se broj članova Europske komisije smanji i bude manji od broja država članica, rekla je još prije dva mjeseca Merkel u Münchenu, a njezin austrijski kolega dodao kako bi se time i uštedjelo novca. Ta će ideja sasvim sigurno unijeti razdor među države članice u Vijeću jer je upravo pravo da svaka država ima svoga povjerenika ono što daje osjećaj jednakosti, pogotovo malim državama članicama Europske unije. Uoči europskih izbora otvorit će se mnoga pitanja, no ovaj put nije sigurno da će načelo Spitzen kandidata preživjeti. Uostalom, na zadnjim izborima ono i nije previše pomoglo da se poveća broj građana koje ti izbori zanimaju, pa je opet zabilježen slab odaziv, a to Europski parlament želi promijeniti.