Na zagrebačkoj Trešnjevci, na kampusu tvrtke Ericsson Nikola Tesla (ENT), marljivo radi više od 2000 ljudi. Među njima se nalaze programeri, inženjeri i stručnjaci različitih profesija čiji rad omogućava razvoj ključnih tehnologija koje omogućuju nesmetano korištenje uređaja poput pametnih telefona, a u širem kontekstu, oblikuju našu digitalnu današnjicu. Prolazimo kroz neke od hodnika, u kojima se naizmjenično nalaze uredi, sobe za sastanke i laboratoriji.
Dok je nekoć bila riječ o vrlo uspješnoj proizvodnoj tvrtki koja je plasirala svoje proizvode uglavnom na telekomunikacijsko tržište, današnji Ericsson Nikola Tesla (ENT) najveći izvoznik softvera u zemlji, s više od 3000 zaposlenika u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Sarajevu, Prištini i Mostaru gdje se nalaze uredi kompanije. Ova vodeća ICT kompanija u Hrvatskoj, u segmentu telekomunikacija isporučuje cijeli niz informacijsko-komunikacijskih proizvoda, rješenja i usluga. Osim tehničkih i savjetodavnih usluga daje i uslugu testiranja mreža operatora na lokalnoj i globalnoj razini. Tu su još i isporuka usluga sistemske integracije te isporuka proizvoda, rješenja i usluga u segmentu razvoja ICT rješenja za digitalnu transformaciju.
ENT je nedavno obilježio 75 godina poslovanja, čime se dodatno naglašava njihova uloga jedne od najvećih tehnoloških kompanija u regiji, ali i ključna uloga u razvoju telekomunikacijske industrije i inovativnih ICT rješenja. Kroz desetljeća, ENT je diljem svijeta poznat po svojoj izvrsnosti i inovacijama, prilagođavajući se promjenama u industriji.
Kako bi obilježili tu veliku godišnjicu, osvježili su vizualni identitet, koji uz novi zaštitni znak i akronim ENT dobiva novi slogan - Enlightening New Technologies. Objašnjavaju nam kako slogan simbolizira ključne vrijednosti brenda - izvrsnost, inovativnost i ustrajnost.
Svojevrstan brend unutar korporacije Ericsson
Drago Holub, direktor istraživanja i razvoja (R&D), priča nam da se ENT unutar Ericssonovog R&D-a istaknuo kao svojevrstan brend, poznat po svojoj izvrsnosti. Kroz godine, priča Holub, su se počeli isticati kvalitetom, rasli u broju zaposlenika ali i sazrijevali u smislu tehničkog i organizacijskog leadershipa. Shodno tome, ENT je s vremenom i počeo dobivati sve važnije i veće projekte.
- Na natječajima za dobivanje poslova unutar korporacije Ericsson pobjeđivali smo puno veće i svjetski poznatije kompanije koje pružaju usluge razvoja softvera, ne samo za Ericsson nego i za druge tehnološke kompanije. Kao R&D organizacija u razdoblju od deset godina narasli smo za gotovo 1000 ljudi, čime smo debelo promašili i naša, već i u startu vrlo visoka očekivanja. To je ogroman rast, naročito ako govorimo u profesiji developera softvera u Hrvatskoj – priča Holub.
Bliska suradnja s fakultetima
ENT već niz desetljeća aktivno surađuje s akademskom zajednicom, na čemu, između ostalog, temelji svoje tehnološko liderstvo, jača inovacijski potencijal, omogućava transfer znanja i tehnologija te razvoj kvalitetnih stručnjaka.
- Danas u R&D odjelu ENT-a radi više od 1500 zaposlenih, uz još dvjestotinjak studenata koji svakodnevno imaju priliku usavršavati svoje vještine – kaže nam Holub.
Nadovezao se Matej Čondra, Operativni voditelj razvoja produkta, koji nam je ispričao kako je ENT bio spoj točno onoga što je htio raditi nakon fakulteta – telekomunikacije i programiranje. Pokazalo se kako u području telekomunikacija ima priliku raditi s najnovijim tehnologijama koje su trenutačno dostupne u svijetu, što smatra i jednim od ključnih elemenata kojima ENT privlači mlade stručnjake. U svojih deset godina u ENT-u radio je na mnogo izazovnih projekata, no u posljednje vrijeme najveći projekt bio je za jedan od elemenata bazne stanice – radio.
- Riječ je o jednom od sastavnih dijelova Ericssonove bazne stanice, čija je verzija išla globalno. Znatno je naprednija od prethodnika, ponajviše po energetskoj efikasnosti. Tu dolazimo i do tog interesantnog dijela našeg posla – da svi radimo na tom jednom velikom proizvodu, sa svojim nekim manjim projektima koji čine njegove sastavne dijelove – objašnjava Čondra.
Čondra priča da je jednom prilikom održavao predavanje na zagrebačkom FER-u pa je studentima otkrio kako jedan dio koda koji hendlaju u odjelu ima 7,5 milijuna linija.
- Nakon prezentacije su me neki studenti pitali je li ta brojka stvarna. Teško mi je i procijeniti je li tih 7,5 milijuna linija koda i pet posto softvera koji Ericsson ima za svoje rješenje – kaže Čondra pa dodaje da su nakon te prezentacije u njegov tim došla tri studenta.
Lider u razvoju 5G infrastrukture
Holub ističe da je Ericsson danas tehnološki svjetski broj jedan u razvoju 5G infrastrukture i mnogi od projekata koji Ericssonu osiguravaju tu poziciju razvijaju se upravo unutar kampusa u Hrvatskoj.
- Kroz godine smo imali prilike pružati usluge razvoja softvera u raznim područjima i tehnologijama. Radimo razvoj softvera za embedded sustave, razvijamo tehnologije i protokole za 5G, prijenos podataka kroz mrežu, sigurnost i cloud computing u telekom mrežama, kao i druge produkte – dodaje Holub.
Kroz svoj pristup poslu i način rada, koji je utemeljen na poštivanju najviših standarda kvalitete, timskom radu i kontinuiranom unaprjeđenju u svemu što rade, ENT prema riječima Holuba uspijeva isporučiti visoku kvalitetu finalnog proizvoda. S druge strane, iako rade na iznimno zahtjevnim projektima, zaposlenici i dalje imaju dobru ravnotežu privatnog i poslovnog života, kažu nam sugovornici iz ENT-a. Posebno ističu i aspekt kontinuiranog učenja i važnost timskog rada.
- Naši timovi na istim proizvodima rade sa stotinama drugih timova diljem svijeta. To je jedinstvena prilika da se vidi kako se stvara jedan takav vrhunski tehnološki proizvod – poručuje Holub.
Ove, 2025. godine, ENT planira zaposliti još gotovo 200 softver developera. Od novih zaposlenika, osim osnovnih znanja programiranja, važna im je i osobna želja za učenjem i napretkom.
- Novi zaposlenici prolaze kroz naš program mentoriranja i postaju članovi tima u kojem postepeno uče o tehnologijama s kojima radimo, ali i o našim već spomenutim principima i vrijednostima. Vjerujemo da se najbolje uči kroz stvarne zadatke gdje krećemo od jednostavnijih prema složenijim – zaključuje Holub.
Balansiranje studentskog i poslovnog života
Inženjerka za razvoj softvera, Matea Stanišić u ENT-ovom R&D centru krenula je 2019. godine, dok je bila studentica zagrebačkog PMF-a. Priznaje nam kako joj nije bilo toliko teško raditi paralelno uz studij jer je zahvaljujući fleksibilnom radnom vremenu uspjela imati dobar balans. Premda je radila kao studentica, zadaci koje je dobivala nisu se previše razlikovali od onih koje su dobivali kolege na stalnom radnom odnosu.
U više od pet godina rada u ENT-u, od kojih je četiri na puno radno vrijeme, Stanišić je uspjela nadograditi i poboljšati svoje vještine sudjelovanjem na brojnim i raznovrsnim edukacijama – što internim, što eksternim. Istovremeno je dobila priliku učiti kroz uloge i odgovornosti koje su joj, kaže, omogućile svladavanje vještina poput osiguravanja kvalitete rješenja, koje se ne mogu samo naučiti u školi.
Važan aspekt očuvanja okoliša
Stanišić trenutačno radi na jednom projektu koji će omogućiti teleoperaterima postavljanje LTE mreže koristeći generične platforme umjesto onih koje su se do sada koristile – specifične i namjenske platforme.
- Konkretno, riječ je o realizaciji otvorene LTE radijsko pristupne mreže, odnosno na engleskom Radio Access Network - RAN. Sljedeći projekt na kojem ću raditi također je usko vezan uz ovu temu, ali na 5G tehnologiji – kaže nam Stanišić.
Stanišić ističe i kako je zahvalna na tome što njene vještine mogu pridonijeti nečemu što će koristiti praktički svi ljudi koji imaju mobitel - svi naši prijatelji, rođaci, roditelji - gotovo cijela populacija.
Drugi aspekt koji joj je vrlo važan je taj što radi na projektima koji indirektno pridonose očuvanju okoliša. Navodi primjer 5G-a, čije ćelije koriste samo 15 posto energije koju su koristile 4G ćelije za prijenos istih podataka.
- Realizacija otvorenog RAN-a, uz mnoge druge prednosti kao što su lakše nadogradnje novih tehnologija, može pridonijeti smanjivanjem potrošnje električne energije s opcijom dinamičkog uključivanja i isključivanja različitih poslužitelja na temelju zahtjeva u stvarnom vremenu – zaključuje Stanišić.
Opseg projekata daje novu dimenziju
Čondra nam pak kaže kako njega najviše privlače novi projekti koji mu nude mogućnost usavršavanja znanja u svijetu telekomunikacija. Slaže se sa Stanišić i da opseg projekata na kojima radi dodaje jednu novu dimenziju, kako zanimljivosti, tako i izazova.
- Kompleksnost samih projekata potiče tim i pojedince da što prije svladaju nešto što je novo, nešto što predstavlja nepoznanicu. U prirodi svakog inženjera jest upravo želja u potpunosti razumjeti kompleksnost sustava, čime razvoj i konačni rezultati zapravo postaju jednostavniji i jasniji – dodaje Čondra.
U svom poslu, Čondra kaže da ima priliku za raditi s različitim tehnologijama, što uvijek stvara nove izazove u trenutku i kada netko misli da je je dostigao zavidnu razinu znanja u trenutačnom odjelu.
- Svi odjeli unutar R&D-ja otvoreni su za uvođenje novina, kao što su novi modeli za arhitekturu softvera, uvođenje novih standarda za različita programska okruženja, implementiranje novih načina upravljanja projektima i slično – dodaje Čondra.
Završetkom svakog projekta, Čondra kaže da mu se prošire pogledi na cjelokupni sustav, pa svaki puta ponovno shvati koliko je područje telekomunikacija kompleksno. Boljim razumijevanjem cijelog područja lakše može definirati nove planove razvoja, ali istovremeno predvidjeti i preduhitriti eventualne probleme koji mogu nastati.
- Bitna stvar koja je uvijek prisutna i čini stvari lakšim jest saznanje da uvijek ima nešto nepoznato što moram otkriti i razumjeti, što znači da projekt sa sobom donosi nove mogućnosti za rast mene kao inženjera, a isto tako i za razvoj mene kao lidera. Sigurno da je teško balansirati koliki dio sebe usmjeriti u tehnički dio, a koliko se odvažiti u vodama upravljanja i sudjelovanja u organizacijskim aktivnostima – zaključuje Čondra.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i ENT-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....