Strah od nedostatka proteina, bezukusnost, pomodarstvo i visoki troškovi za namirnice neke su od najčešćih predrasuda kada je riječ o veganstvu, odnosno prehrani baziranoj samo na biljnim nutrijentima. Istraživanje Europske unije za biotehnologiju (EMBO) iz 2023. otkrilo je da 68 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra vegansku prehranu "nedovoljno hranjivom", dok 54 posto njih vjeruje da zahtijeva "previše vremena za pripremu".
Međutim, neka istraživanja, poput onoga sa Sveučilišta Harvard, pokazuju da osobe koje konzumiraju pretežito biljnu prehranu imaju 19 posto niži rizik od svih uzroka smrtnosti u odnosu na „mesojede“. Iako bi se o prehrani baziranoj samo na biljkama trebalo još puno istraživati, nema smisla vjerovati samo u predrasude, već prvo isprobati, pa tek onda suditi. Negativne percepcije o veganstvu osporava Zagrepčanin Matei Negovetić (33) koji se nešto više od pet godina hrani isključivo biljnim namirnicama i svoja iskustva dijeli na blogu "Plant based – full of taste".
Iako ga je fascinirala plant based prehrana, i on je, priznaje, u početku imao neke predrasude.
- Mislio sam da ću biti gladan, da neću moći svaki dan unijeti u tijelo dovoljnu količinu kalorija te nutritivnih aspekata. Isto tako, veganska prehrana je na glasu kao ona koja se sastoji od neukusnih jela, no ono što sam shvatio nakon nekog vremena je da je to zapravo proces u kojem se okusi i teksture jela grade, donose održivost i na kraju uživanje u svakom obroku. Upravo me činjenica da postoji tolika količina namirnica, tehnika pripreme, začina koji mogu unaprijediti svaki obrok u njegovoj zanimljivosti i cjelovitosti privuklo veganstvu – objašnjava Negovetić.
Umjetnost transformacije sastojaka
U veganstvu nema mjesta mesu ni ostaloj hrani životinjskog podrijetla, no Negovetić nije imao dojam da se nečega „odriče“, već da stvara prostor inovativnim jelima. Skoro svaki dan konzumira tofu i zbog njegove svestranosti ga naziva „slikarskim platnom“.
- Naša kreativnost je ta koja će odrediti okus, teksturu, spajanje s drugim namirnicama. Bezbroj je jela koja se mogu raditi s tofuom, a samo je na nama da odredimo što želimo, ovisno o našem razumijevanju kako se ta namirnica ponaša u pripremi – kaže Negovetić.
I vi možete uživati u omiljenim smoothiejima po receptu Mateia Negovetića!
GREEN IMUNITY
Sastojci:
4 kivija
3 jabuke
2 banane
2 žlice chia sjemenki
500 ml O‘Plant biljnog napitka od badema
Ubacite sve sastojke u blender. Miksajte na najvećoj brzini 30-40 sekundi.
RED & GREEN POWER
Sastojci:
3 kivija
1 cm svježeg đumbira (sitno nasjeckanog)
2 šake višanja
3 šake zelene salate (dobro zagrabite)
2 banane
300 ml O‘Plant biljnog napitka od zobi
Ubacite sve sastojke u blender redoslijedom kako su navedeni gore.
Recepte za još dva odlična smoothieja pogledajte u videu!
Posebno mjesto na njegovom jelovniku zauzimaju zdravi napitci, smoothieji od raznih kombinacija voća i povrća. Iako možda na prvu djeluju jednostavno, kombinacija sastojaka je ključna kako bi smoothie bio nutritivno bogata zamjena za obrok.
- Česta zamka kod pripreme smoothieja je kada koristimo sastojke koji nam nisu ukusni, a negdje smo saznali da su oni ‘zdravi‘. Smatram da ne moramo koristiti sastojke samo zato što su dobili predznak ‘zdravo‘, jer svaka namirnica je zdrava za nas u određenoj količini. Koncept slaganja smoothieja za mene je sljedeća: namirnica za gustoću, namirnica za okus, proteinska namirnica i biljni napitak. Smoothie treba biti cjeloviti obrok, a ne samo jedan od napitaka kojeg ćemo konzumirati kroz dan – ističe Negovetić.
Bazu za gustoću, kaže, uvijek traži u bananama, no one ne moraju biti uvijek baza. Zamijeniti ih mogu maslaci od orašastih plodova - kikiriki maslac, maslac od badema i slično. Namirnice za okus mogu biti šumsko voće, špinat, cikla, mrkva, jabuka. No, cjelovitost smoothieja, dodaje Negovetić, donijet će prvenstveno proteini koji nas čine sitima, to su chia sjemenke, mljeveni lan te spomenuti maslaci od orašastih plodova.
- Ono što je uvijek zanimljivo dodati je i neki kick, što najčešće možemo u obliku đumbira, svježeg ili u prahu. I naravno, tu je odabir biljnog napitka, koji će doprinijeti okusu i gustoći Mogu biti na bazi zobi, badema, riže… - kaže Negovetić.
U smoothiejima najčešće koristi, kaže, napitak od zobi ili badema i to zbog dva smjera – okusa i gustoće samog napitka. U smoothiejima koje nam je pripremio u videu koristio je Podravkine O‘Plant biljne napitke od zobi, badema i kombinacije zobi i badema, čiji se okus savršeno spaja sa svježinom voća i povrća te bogatstvom ostalih sastojaka. O‘Plant biljni napitci sadrže samo ono najkvalitetnije – biljne proteine i izvorsku vodu, bez kompromisa oko odličnog okusa. Primjerice, O‘Plant biljni napitak od zobi sadrži kalcij te vitamin D, uz niski sadržaj masti, a okus mu je slatkast od prirodno prisutnih šećera. Zbog toga je odličan ne samo u smoothiejima, već i za pripremu juha, umaka, pirea, kolača i ostalih slastica. O‘Plant biljni napitak od badema također sadrži kalcij, ali i obilje vitamina A, D i E te ne sadrži dodani šećer ni laktozu. O‘Plant biljni napitak zobi i badem pak obuhvaća ono najbolje od ove dvije namirnice.
Idealni za imunitet
Bloger napominje da smoothie može i treba biti obrok u danu, a ne neki usputni napitak tijekom dana. Ipak, česta zamka kod takvog obroka je previše ili premalo kalorija.
- Česta pretpostavka kod smoothieja je da od njih mršavimo, no to ne mora biti tako jer se u smoothiejima može na pronaći količina kalorija koja se nalazi u prosječnom ručku. Kako bismo to izbjegli, važna je pretpriprema. Vaganje sastojaka i njihovo odvajanje za svaki smoothie donosi osjećaj upravljanja procesom izrade. Tako svatko može naučiti koliko koja namirnica ima kalorija te izračunati izračun kalorijskog unosa. Prema njemu se prilagodi ostatak obroka kroz dan – objašnjava Negovetić.
Najveća prednost uključivanja smoothieja u prehranu je, nastavlja naš sugovornik, unošenje raznih hranjivih namirnica na vrlo jednostavan način koji pomažu u jačanju imuniteta.
- Kako bismo maksimalno iskoristili smoothie u jačanju našeg imunološkog sustava, moramo voditi računa o njegovoj cjelovitosti. Dakle, da sadrži baš sve što našem organizmu treba – proteine, mikronutrijente, zdrave masti, vitamine, minerale. Smatram da je tu đumbir prvi i odličan je kombinaciji s ananasom, mrkvom ili jabukom. Dalje, naglasak je na zeleno povrće, s predvodnikom špinatom, no u smoothieju se mogu naći i neke salate, kao što je mikrozelenje, rikola, pa i potočarka. Jako zanimljiva namirnica u smoothiejima je cikla čiji okus uvijek treba nadograditi kako ne bi bio previše ‘zemljani‘. To se može napraviti s nečim slatkim poput šumskog voća ili borovnica – kaže Negovetić.
Laka probavljivost svih navedenih namirnica, ističe Negovetić, je dodatna prednost jer se tada ne moramo „boriti“ s probavljanjem hrane koju smo unijeli, kao i potpuni osjećaj sitosti.
- Smoothieji mi daju i osjećaj stabilnosti kod ‘emocionalne‘ gladi, odnosno izostanak silovite potrebe za slatkim ili nekim brzim rješenjem. Nadalje, omogućuju mi i stabilnost u energiji kroz dan, posebno u zimskim mjesecima, kad manje boravimo vani. Također, sam osjećaj da unosim nešto izrazito nutritivno vrijedno utječe na razinu zadovoljstva – objašnjava.
I za kraj, Negovetić nam je dao odličan savjet kako ne upasti u „smoothie monotoniju“ te održati raznolikost u pripremi napitaka.
- Odgovor leži u sezonalnosti, kao i kod svih ostalih jela. Praćenje onog što nam priroda daje kroz godinu donosi raznolikost. Jer nije nam priroda bez razloga dala neke namirnice u određenom dijelu godine. Upravo su nam tada i potrebne. Primjerice, u zimskom periodu veći je naglasak na namirnice bogatije vitaminima i s manjim udjelom vode, a ljeti one s većim udjelom vode poput lubenice. Praćenje tog procesa i uključivanje takvih namirnica osigurat će nam raznolikost, kako u smoothiejima, tako i u prehrani općenito – zaključuje Matei Negovetić.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Podravke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....