Obitelji iz Sesveta u strašnom nevremenu stradala investicija od 9.000 eura: ‘Bili smo spremni‘

Neven i Mira Lušić vrlo su studiozni ljudi. Umirovljeni bračni par iz Sesveta svoju tendenciju prema točnosti i detaljima ponajviše pripisuje IT poslovnoj pozadini, stoga prije donošenja neke odluke uzimaju u obzir sve dostupne informacije kako bi na kraju odabrali najbolju moguću soluciju. Pri tome ih u pravilu vodi usmjerenost prema uštedama i ekološka osviještenost, dvije strane jednako ukusnog kolača, zbog čega su se jednoglasno odlučili na ugradnju solarne elektrane vrijedne oko 9.000 eura.

- Nakon deset mjeseci korištenja solarne elektrane procjenjujemo da za ukupnu energiju koju troši naše kućanstvo, što uključuje električnu energiju, plin te gorivo za vozilo, plaćamo 80 posto manji financijski iznos u odnosu na vrijeme prije ugradnje solarne elektrane. Pri tome treba reći da smo nakon instalacije solarne elektrane dio plinskih trošila prebacili na električnu energiju i koristimo električno vozilo – istaknuo je Neven te dodao da je teško napraviti detaljnu i preciznu procjenu povrata investicije, ali prema okvirnim izračunima očekuju da će biti u roku od pet do šest godina.

Sve je, dakle, išlo po planu. No, 19. srpnja 2023., u njihovu je energetsku jednadžbu ušla varijabla na koju nisu nikako računali. Tog je dana Zagreb i druge dijelove Hrvatske poharala nezapamćena oluja. Do prije tog datuma, termin superćelijska oluja bio je poznat uglavnom meteorolozima, no nakon te kobne srijede riječ „superćelija“ ušla je u medijski pa i svakodnevni govor građana.

Znanstvenici ne mogu još uvijek sa sigurnošću reći hoće li se one češće javljati ili će biti intenzivnije u budućnosti, no svi se slažu da iza njihove učestalije pojave svakako stoje klimatske promjene. U svakom slučaju, superćelijske oluje postale su neugodni dio naše realnosti i moramo računati na posljedice koje dolaze s njima.

Ilustracija

Lucija Ocko/Cropix

Lušićima je u velikom nevremenu vjetar odnio crjepove s krova kuće koji su pali na solarne panele i pri tome oštetili dva panela. No, i ovoga puta je njihova studioznost spasila stvar jer su se, pomalo nesvjesno, pripremili i za ovaj neočekivani scenarij.

Naime, njihova analitičnost je bila na posebnom testu sredinom 2021. godine kada su odlučili krenuti u istraživanje tržišta kućnih solarnih elektrana.

Odabir distributera

Putem specijaliziranih portala i web stranica stranih proizvođača, saznali su sve što su mogli o panelima, opremi, mikroinverterima te baterijama i tek su onda krenuli u kontaktiranje potencijalnih izvođača. Okrenuli su šest brojeva, među kojima je bilo i firmi koje nisu znale objasniti kakvu tehnologiju prodaju, odnosno ispalo je da Lušići znaju više o proizvodu koji prodaju nego oni sami.

Nakon što su odvojili žito od kukolja, izbor im je pao na ENNA Opskrbu i to zbog više razloga. U odnosu na ostale ponuđače, ENNA je ugovorom jamčila isporuku po principu ključ u ruke, uključujući i troškove HEP-a; preuzela je kompletnu komunikaciju i aktivnosti vezane za HEP; plaćanje kompletnog financijskog iznosa nakon puštanja solarne elektrane u pogon; nudi jamstvo od 25 godina; te su jedini u svoju ponudu uključili i desetogodišnje osiguranje za isporučenu opremu.

Potonje je posebno bitno, jer im je osiguranje bilo potrebno ni godinu dana nakon instalacije. Kao što smo već rekli, u oluji su im oštećena dva panela.

Prijava štete

- Šteta je učinjena krajem srpnja, odmah nakon toga smo napravili prijavu prema ENNA Opskrbi koja vrši kompletnu komunikaciju s osiguravajućom kućom – objašnjava nam Mira te nam na znanje daje dva interesantna detalja koja zorno opisuju kvalitetu isporučene opreme i načina instalacije.

Prvo, dva vidno oštećena panela nastavila su raditi s otprilike 80 posto kapaciteta, što su mogli pratiti putem aplikacije koja je povezana sa solarnom elektranom. I, drugo, svi ostali paneli nastavili su raditi punim kapacitetom, što je moguće zbog mikroinvertera jer svaki panel djeluje kao zasebni sustav.

Prema tome, njihov scenarij idealne te samoodržive mirovine i dalje ide po planu.

- Znate li kakav je to gušt doći doma, staviti auto na punjenje ili uključiti indukcijski štednjak, a da pritom znate da ne pravite financijski trošak i ne trošite fosilno gorivo, odnosno energiju – opisuje nam Neven.

Usmjereni na održivost

Lušići se, naime, uistinu trude živjeti „zeleno“. Uz solarnu elektranu i električni auto, imaju i ekološki vrt u kojemu ne koriste nikakve pesticide, rade vlastiti kompost uz pomoć kalifornijskih glista te imaju vlastiti spremnik za kišnicu kojom zalijevaju vrt. No, iako su usmjereni na održivost, ne smijemo zaboraviti na njihovu tendenciju prema analitičnosti.

U ovom trenutku imaju, uz grijanje na struju, čak dvije alternative u slučaju da prva zakaže. U kući imaju i dalje instalirano centralno na plin, a u podrumu za svaki slučaj drže i peć na lož ulje i drva, tako da na raspolaganju imaju čak četiri energenta za grijanje.

Gledaju i kako dodatno ojačati svoju samoodrživost i to uz pomoć baterija za skladištenje električne energije koje bi spojili sa solarnom elektranom, tako da u slučaju nestanka struje ne ostanu na „suhom“, kao što je bio slučaj tijekom srpanjskih oluja. No, to je, kažu, plan za neku bližu budućnost.

Drugim riječima, već se za nju pripremaju.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i ENNA Opskrbe.