Čini se kako Hrvati sve više prakticiraju filozofiju da domaće znači i bolje. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, potražnja za hranom na domaćem tržištu je u porastu, što predstavlja priliku za povećanje domaće proizvodnje. To i ne treba čuditi jer su potrošači diljem svijeta složni u tome da domaća hrana podrazumijeva i višu kvalitetu – i u pravu su. Domaće voće i povrće iz lokalnog uzgoja ima više nutrijenata, a kupovanje te hrane garantira i veću sigurnost te podupire gospodarstvo države. Zanimljivo je i da bi većina ispitanih bila spremna platiti do 20 posto više za domaću hranu.
No, uz sve prednosti domaće hrane, poljoprivreda je na glasu kao posao koji iziskuje mnogo truda i odricanja, a poljoprivrednici se gotovo svakodnevno suočavaju s brojnim izazovima u radu. Ipak, i dalje ima mnogo onih koji ne odustaju od svog poziva.
Dario Frangen, vlasnik OPG-a Eko Ranch Frangen, svoje vrijeme, trud i novac već 30 godina svakodnevno ulaže u bavljenje poljoprivredom. Brine o pčelinjacima, nasadima crnog duda, plantažama šipka u Zagrebačkoj županiji te maslinama, smokvama i bademima u Šibensko-kninskoj županiji. Cijelo njegovo gospodarstvo je pod eko certifikacijom od 2009. godine, a govori nam kako smatra da poljoprivreda u Hrvatskoj ima velik potencijal, koji nije dovoljno iskorišten.
- Nemamo velikih zagađivača koji bi uništavali poljoprivrede, a velike količine hektara zemlje koje su zarasle bi trebalo bi dovesti u proizvodnu funkciju – kaže.
Kada se radi o ekološki uzgojenim proizvodima, problem je slaba kupovna moć građana. Napominje kako se treba obratiti više pažnje na kvalitetu poljoprivrednih proizvoda upravo zbog utjecaja koje hrana ima na zdravlje čovjeka, a nezadovoljan je i činjenicom da se brojne bolesti normaliziraju umjesto da se dublje razmisli o posljedicama konzumiranja nekvalitetne hrane.
- Ekološki proizvođači su na glasu kao oni skuplji, no istina je da se puno ekoloških proizvođača trudi imati minimalnu razliku u cijeni od konvencionalnih. Potrošači bi trebali biti svjesni prednosti koje ekološki uzgojena hrana daje, jer upravo ona čuva zdravlje i služi kao prevencija bolestima – pojašnjava.
Ovaj poljoprivrednik se ponosi svakim proizvodom iz asortimana, a krunom poslovanja smatra matičnu mliječ, koja je, kako kaže, najkompliciranija za proizvodnju. Uz to, Eko Ranch Frangen jedini na ovom području Europe ima nasade crnog duda, od kojeg usprkos velikom trudu, već dvije godine za redom nema uroda.
- Stanje asortimana ovisi najviše o vremenskim uvjetima, koji u posljednje vrijeme ne idu u korist. Iako jedini imamo plantažu duda na ovom području, već dvije godine za redom dolazi do propadanja uroda. Nadamo se da će ove godine dud roditi pa ćemo u ponudi imati proizvode kojih nema nigdje drugdje, od čajeva do marmelada – najavljuje Frangen.
Ovaj poljoprivrednik naglašava da veliku potporu u poslovanju dobiva od Zagrebačke županije, na čije natječaje se redovito prijavljuje. Županija je i ove godine raspisala javne pozive za dodjelu 1,1 milijun eura bespovratnih potpora poljoprivrednicima.
- Pitanje poljoprivrede i samoodrživosti je pitanje od nacionalnog interesa i važnosti, a činjenica da smo u posljednje četiri godine udvostručili iznos za poljoprivredu pokazuje koliko Zagrebačka županija brine o poljoprivrednicima i ovoj strateškoj gospodarskoj grani – rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.
Inspirativne priče
Još jedan poljoprivrednik koji može potvrditi važnost bespovratnih potpora Zagrebačke županije je i Borna Zvonimir Gradišek, vlasnik Agrovite d.o.o., koji je 2022. godine uz pomoć potpora ugradio solarne panele na gospodarsku zgradu, a on i poslovni partner potporu su dobili i za podizanje novog nasada borovnica, izradu web stranice te certificiranje proizvoda.
- Poslovni partner i ja smo prvi nasad borovnica posadili 2016. godine. Iako naš projekt nije bio sufinanciran sredstvima Europske unije, to nas nije obeshrabrilo i od tada razvijamo priču oko borovnica – prisjeća se.
Ističe kako je za uspjeh u poslu najbitnija upornost, ali i spremnost na konstantno učenje.
- Početak je bio najteži, no uvijek svaki problem rješavamo strpljivo. Uočili smo da nam je električna energija počela stvarati financijski pritisak pa smo odlučili 2022. godine postaviti solarnu elektranu, koju je Zagrebačka županija sufinancirala preko svojih projekta. Zahvaljujući tom koraku, trošak struje nam je i do 80 posto manji – dodaje.
Na početku svog poslovnog puta 2016. godine, dvojac koji stoji iza firme Agrovita d.o.o, nije mogao zamisliti da će danas imati preko 20.000 sadnica borovnica na svojoj plantaži, a nas je zanimalo kako izgleda proces pakiranja tolike količine borovnica.
- Na samoj plantaži imamo sortirnicu i pakiranicu. Ubrana borovnica dovozi se s polja u halu na kontroliranu temperaturu, a jednom ohlađena borovnica prolazi proces sortiranja gdje se uklanjaju sve male, trule ili oštećene bobice. Nakon sortiranja, borovnica prolazi kroz automatske vage koje pune posudice, a zatim prolazi kroz etiketirku koja lijepi deklaracije. Na kraju se pakira na paletu i sprema u hladnjaču gdje čeka isporuku trgovačkim lancima – pojašnjava.
Ovaj mladi poljoprivrednik kaže kako prije svega planiraju revitalizirati postojeći nasad i napraviti protugradne mreže, a u planu je i što više digitalizirati i automatizirati proizvodnju, nakon čega će ići u širenje proizvodnje.
Od ove godine, zbog značajnog interesa poljoprivrednika, Zagrebačka županija sufinancira i nabavu te postavljanje dizalica topline, koje se koriste za grijanje i hlađenje zgrada poljoprivredne namjene. Uz to, sufinanciranje je moguće i za postavljanje agrosunčanih elektrana na za to odobrenom poljoprivrednom zemljištu.
Obiteljska tradicija
Dugogodišnji korisnik bespovratnih potpora Zagrebačke županije za različite investicije u proizvodnji je i Rafael Hubak iz OPG-a Hubak. Rafael predstavlja treću generaciju obitelji koja se bavi stočarskom proizvodnjom, a to gospodarstvo godišnje proizvede više od milijun kilograma mlijeka te više od 30 tona prvorazrednog junećeg mesa.
- Sve je pokrenuo moj djed šezdesetih godina prošlog stoljeća, zatim se moj otac počeo intenzivnije baviti stočarstvom, a ja sam odlučio nastaviti. Posao nije lagan, radni dan započinje u šest sati jutarnjom mužnjom, a svi jutarnji poslovi gotovi su do 10 sati. Zatim u 18 sati kreće popodnevna mužnja, a u 21 sat završavamo s dnevnim obvezama. No, kada boravimo u poljima, radni dan se često produži u noć kako bismo stigli sve odraditi – kaže Hubak.
Osim napornog tempa i čestih prekovremenih sati na polju, izazov predstavljaju i troškovi pa planova o proširenju gospodarstva za sada nema.
- U našem poslu teško je dobiti kvalitetnu radnu snagu, pa je upitno kakva bi bila kvaliteta naše proizvodnje, koja nam je najbitnija. Također, nismo sigurni bismo li mogli proizvesti dovoljno stočne hrane ukoliko bismo širili gospodarstvo pa smo odlučili zadržati trenutnu proizvodnju i podići je na viši nivo – pojašnjava.
- Puno je stvari na koje treba paziti u ovom poslu jer jedno ovisi o drugome. Jedan od ključnih faktora je dobro balansirati između ulaznih troškova i kvalitete mlijeka, a mi se uvijek trudimo održati postojeću kvalitetu te ju podići još više, dok s druge strane pazimo da nam troškovi nisu preveliki – dodaje.
Ovaj poljoprivrednik ističe kako je zadovoljan suradnjom sa Zagrebačkom županijom jer mu njihove potpore značajno pomažu u proizvodnji i održavanju konkurentnosti.
- U Zagrebačkoj županiji ima mnogo potencijala za poljoprivrednu proizvodnju i mislim da bi mladi poljoprivrednici mogli imati mnogo uspjeha uz implementaciju naprednih tehnologija uzgoja, automatizaciju gospodarstva, slušanje savjeta struke i potporu vlasti – zaključuje Rafael Hubak.
Kako bi dodatno pomogla svojim poljoprivrednicima i ublažila globalne poremećaje cijena repromaterijala, Zagrebačka županija sufinancira i troškove nabave te subvencionira kamatu na kredite za nabavu poljoprivrednog repromaterijala za sjetvu ratarskih kultura te sjetvu i sadnju presadnica u 2025. godini sa 150 tisuća eura. Javni pozivi otvoreni su do 15. studenoga ili do utroška sredstava.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad studija Hanza Medije i Zagrebačke županije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....