Mnogih bolesti i opasnosti koje nose, većina nas, dobro je svjesna. Svjesni smo da je kardiovaskularno zdravlje vrlo bitno, a znamo i kakve efekte mogu imati bolesti poput osteoporoze. Međutim, postoji jedna bolest koju se sve više naziva „tihom epidemijom“ današnjeg doba. Njena učestalost je sve veća, a njen negativan utjecaj sve značajniji. Ona može imati direktan efekt na radnu sposobnost, ali i općenito na kvalitetu života ljudi.
Kako nam pojašnjava dr. Tamara Kauzlarić-Živković, riječ je o križobolji, ili boli u donjem dijelu leđa. Opisuje ju kao jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice, te dodaje da se naziva se "tihom epidemijom" ponajviše zbog toga što pogađa veliki broj ljudi, često bez jasnih simptoma ili uzroka. Više od 50 posto radne populacije pati od jednog oblika križobolje, a zbog nje svake godine oko osam posto radno aktivne populacije ostaje privremeno nesposobno za rad, pokazuju podaci Cochrane.org. U Europi, čak 120 milijuna ljudi pati od muskuloskeletnih i reumatskih bolesti koje su povezane sa zdravljem kralježnice.
Doktorica Kauzlarić-Živković je specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, a specijalizaciju je završila u KBC Sestre Milosrdnice. Karijera ju je odvela od Poliklinike Terme Selce do KBC-a i Thalassotherapije u Opatiji pa sve do Croatia Poliklinike u Rijeci u kojoj je dio liječničkog tima već nekoliko godina.
Jedna skupina je posebno ranjiva
No, kako uopće dolazi do križobolje?
- Suvremeni sjedilački način života dovodi do smanjenja tjelesne aktivnosti, što uzrokuje slabljenje mišića koji podržavaju kralježnicu. To može rezultirati bolovima u leđima i drugim zdravstvenim problemima. Nepravilno držanje tijela stvara dodatni pritisak na kralježnicu, što može dovesti do degenerativnih promjena i bolova. Pravilno držanje pomaže u ravnomjernoj raspodjeli opterećenja na kralježnicu, smanjujući rizik od oštećenja i bolova – dodaje dr. Kauzlarić-Živković.
Jedna skupina je, objašnjava doktorica, posebno ranjiva kada je u pitanju križobolja. Općenito, križobolja češće pogađa žene, a među njima najranjivije su žene u postmenopauzi. Objašnjava nam kako su u tom slučaju glavni faktor hormonalne promjene tijekom menopauze, koje mogu dovesti do smanjenja gustoće kostiju i slabosti mišića, što potom povećava rizik od križobolje. Općenito govoreći, najčešće pogođeni građani su oni koji dugo sjede, a u slobodno vrijeme se slabo kreću. Doktorica Kauzlarić-Živković ističe i brojku o kojoj često ne mislimo – da je osam sati sjedenja za računalom zapravo trećina dana.
Nekoliko konkretnih simptoma
Govoreći o simptomima akutne i kronične križobolje, postoji ih nekoliko.
- Križobolja označava bol koja može zahvaćati samo donji dio leđa, ali se može projicirati i u nogu sve do razine stopala. Javlja se u različitim intenzitetima boli, a kada je jaka ograničava kretanje i aktivnosti svakodnevnog života. To vrijedi i za akutnu i kroničnu bol. Razgraničava ih vrijeme trajanja. Ugrubo, akutna je ona koja traje do šest tjedana, a kronična obično traje duže od 12 tjedana, često s periodima poboljšanja i pogoršanja – tumači dr. Kauzlarić-Živković.
Logično pitanje koje postavili doktorici je bilo i o tome koji su najbolji načini prevencije ove „tihe epidemije“. Održavanje pravilnog držanja tijela, redovita tjelesna aktivnost, jačanje mišića trupa, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i korištenje ergonomskog namještaja ključni su za prevenciju križobolje, odgovara nam doktorica. Dodaje i kako ključnu ulogu ima redovita tjelesna aktivnost, kao i jačanje mišića trupa. Osnaženi mišići pružaju potporu kralježnici, poboljšavaju držanje i smanjuju rizik od ozljeda i bolova u leđima.
Kada je u pitanju liječenje kronične križobolje, ono uključuje fizikalnu terapiju i medikamentoznu terapiju, uz promjene životnog stila. U rijetkim slučajevima, mogući su i kirurški zahvati. Proces oporavka, objašnjava doktorica, varira ovisno o uzroku i može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Umjetna inteligencija ocjenjuje nam držanje
Kako bi se efekti „tihe epidemije“ ublažili, Croatia Poliklinika provodi kampanju „Ispravite se!“, kojoj je cilj potaknuti i educirati građane, posebice mlade, da prepoznaju rane znakove lošeg držanja i pravovremeno reagiraju kako bi izbjegli dugoročne posljedice na zdravlje.
- Ne želimo se zaustaviti samo na informiranju o negativnim posljedicama lošeg držanja, poput bolova u leđima, problema s vratom i smanjene pokretljivosti, već i osnažiti pojedince da preuzmu aktivnu ulogu u poboljšanju svog posturalnog zdravlja na način da ćemo pojedincima s lošom posturom pokloniti besplatne preventivne preglede kod fizijatra u našim poliklinikama – dodaje dr. Kauzlarić-Živković.
Kako bi znali koliko nam je držanje zapravo ispravno, ili bolje rečeno, neispravno, Croatia Poliklinika koristi interaktivne ekrane BodyScan, koji brzo, jednostavno i besplatno, pomoću ugrađenog softvera, analiziraju područja vrata, ramena, gornjeg i donjeg dijela leđa te položaja zdjelice. Kroz analizu tih parametara može gotovo trenutno pružati informacije o dobrom ili lošem položaju kralježnice. Kauzlarić-Živković nam otkriva kako ekrani koriste najmodernije dostupne tehnologije računalnog vida, Mediapipe Pose Model i Bodypix. Koriste i predikcije umjetne inteligencije, a cijeli softver omogućuje analiziranje zakrivljenosti kralježnice i ukazuje na nepravilno držanje.
Kampanja podiže svijest o važnosti pravilnog držanja tijela te pomaže prolaznicima da u svega nekoliko sekundi brzo i jednostavno saznaju imaju li pravilno ili nepravilno držanje tijela, a da toga možda nisu bili ni svjesni. Osim toga, prolaznici s lošim držanjem imaju priliku osvojiti besplatan pregled fizijatra ili ostvariti 20 posto popusta na odabranu uslugu u našim poliklinikama diljem Hrvatske.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Croatia Poliklinike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....