Brinu o svemu

U ovom gradu stabla imaju svoj zdravstveni karton, a sada su dobili i prestižnu titulu koju su nosili Beč, Prag...

Varaždin je oduvijek vodio posebnu brigu o zelenom urbanizmu, kad je dobio svog prvog vrtlara, nisu ga imali ni Zagreb ni Beč
 Varaždinski Parkovi

Svaki građanin Hrvatske po rođenju se i odlasku upisuje u matične knjige. Njegovo se zdravlje za života, svakim posjetom liječniku, bilježi u medicinskom kartonu. Tako će svaki sljedeći doktor koji će u nekom trenutku brinuti o njemu, znati za njegovo opće zdravstveno stanje, ranije zahvate i preporuke. Jednake takve "zdravstvene kartone", odnedavno imaju i varaždinska stabla. Istina, proći će još neko vrijeme dok baza ne bude kompletirana, ali proces je u tijeku i ozbiljno se na njemu radi, sve dok i posljednje stablo ne dobije svoju anamnezu. Baš je ovakva skrb za drveće, jedan od razloga zašto je upravo Varaždin osvojio titulu "Europskog grada stabala 2024.". Dodjeljuje ju Europsko vijeće za arborikulturu, sve utjecajnije tijelo u tijeku borbe s klimatskim promjenama, kad svako stablo igra ogromnu ulogu u preživljavanju planeta i ljudi na njemu.

Varaždin se ozbiljno odlučio pobrinuti ostaviti u nasljeđe zeleni grad. Za to su, uz podršku Grada Varaždina bez kojeg bi misija bila nemoguća, zaslužni stručnjaci iz varaždinske komunalne tvrtke Parkovi, koji se zadnjih godina ozbiljno ekipiraju kad se radi o radu sa stablima. Zahvalni su, kaže direktorica Jelena Sekelj, da Grad Varaždin ima sluha za njihove projekte, vjeruje im i ne preispituje odluke struke. Varaždinski Parkovi tako funkcioniraju stručno i autonomno. A da rade maksimalno na očuvanju i brizi o gradskim stablima, dokaz su mnoge, pa i ova najnovija, ujedno i najznačajnija nagrada u europskoj arborikulturi. Prije Varaždina laureati su, među ostalima, bili Prag, Krakow, Prag, Amsterdam, Valencija, Beč…, sve redom znatno veći i bogatiji od grada na krajnjem sjeveru Hrvatske. Pa u čemu je tajna? U onome što novac ne može kupiti – viziji, volji, stručnosti, interdisciplinarnosti i marljivom radu. Djeca već od vrtićke dobi, pa nastavljaju kao školarci, sudjeluju u akcijama Parkova, uče o važnosti očuvanja i brige za stabla.

image
Varaždinski Parkovi

Gradski divovi

Varaždin, govori nam Jelena Sekelj, čuvaju veličanstveni i moćni primjerci gradskih stabala, zovu ih "gradskim divovima". Primjerice, platana visoka 37 metara, koja raste u školskom dvorištu, u susjedstvu je još jedna visoka 32 metra. Impresivni su i obujmi njihovih debala – 1,92, odnosno 2,19 metara. I nisu to jedina varaždinska stabla divovi. Samo na bedemima Staroga grada nalazi se više od 150 stabala, u Šetalištu Vatroslava Jagića, gradskom parku u središtu Varaždina, ima 297 stabala, čak 44 različitih vrsta. Unutrašnjost bedema Staroga grada sakriva i tri zadnja primjerka močvarnih taksodija, koje se također diče svojom visinom od 28, odnosno 24 metra.

image
Varaždinski Parkovi

No, kako bi sva ova stabla opstala i spasila se ona kojima prijeti pogibeljnost klimatskih promjena, nužna je opsežna operacija, koja uključuje brojne metode i vrhunske stručnjake, vratimo li se usporedbi s čovjekom – doktore za boljke koje ih sustižu, a za koje je sve teže pronaći djelotvorni lijek. A, budući da su stabla "pluća grada", moraju biti zdrava.

Varaždin je oduvijek vodio posebnu brigu o zelenom urbanizmu, kad je dobio svog prvog vrtlara, nisu ga imali ni Zagreb ni Beč. Štoviše, Zagreb ga je dobio punih tri i pol desetljeća kasnije. Danas se u varaždinskim parkovima, u krošnjama stabala, sve češće mogu vidjeti opremljeni "penjači", kojima je posao "sistematski pregled" stabala. Uoče li neizlječivu bolest, poduzima se nepopularna mjera rušenja stabla, ali znatno ih se više sadi nego ruši. Nema li stablu spasa, opasnost je za građane. No, zato će se posvetiti odabiru kvalitetnih sadnica i korištenju ispravne tehnike sadnje te dovoljnom prostoru za rast i razvoj stabala kako bi im osigurali što dulji životni vijek. Zauzvrat Varaždin neće izgubiti svoje prepoznatljive zelene vizure, ostvarit će željene ekološke benefite i veću otpornost grada na klimatske promjene.

image
Varaždinski Parkovi

Borba za preživljavanje

- Početkom svake godine izrađujemo operativni plan održavanja javnih zelenih površina, koji uključuje i planove gospodarenja stablima. Lani smo, primjerice, uklonili 78 bolesnih i posadili 113 mladih stabala. A kako bi mogli planirati, poput svih razvijenih europskih gradova radimo već spomenuti katastar stabala. U urbanim sredinama stabla rastu u ograničenim i oskudnim uvjetima za razvoj s obzirom na dostupan prostor i manjak vode, korisnih mikroorganizama te zbijenije tlo. Sve vrste stabala u takvim uvjetima žive kraće. Stabla u alejama s nekvalitetnim tlom blizu asfaltirane ili betonske staze izložena su raznim stresovima. Često su stabla u gradu preblizu nadzemne instalacije, objekata ili prometnica. Ta stabla često se zbog sigurnosti prometa jače orezuju, što im ne čini dobro – kaže Jelena Sekelj.

image
Varaždinski Parkovi

Problemi s kojima se susreću stabla u aktualnom trenutku je mnogo. Problem su instalacije, nedovoljno prostora za rast i razvoj stabla, betoniziranje, a na uštrb zelenih površina, sve učestaliji crveni temperaturni alarmi, zbijeno tlo, tlo loše kvalitete, suša koja počinje već u veljači… Sve su to razlozi da stabla više ne žive svoj očekivani životni vijek. Dodajmo olujne vjetrove, tuče…Razlog za razlogom da stabla gube svoj imunitet i podliježu bolestima ili napadajima štetnika. – U prirodi su uvjeti drugačiji i zato su urbani šumari zanimanje ne samo budućnosti, nego i sadašnjosti – kaže Jelena Sekelj. Parkovi su zato zaposlili Irenu Priliku - magistru inženjerku urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, a na složenim pitanjima i dijagnostici surađuju s vanjskim certificiranim stručnjacima. Također, redovno šalju svoje radnike na edukacije iz najnovijih standarda u struci. Imaju i europske certifikate, pa je tako Josip Kaniški, jedan od ključnih za sadnju, orezivanje i njegu stabala, ima certifikat "European Tree Worker". Još tri radnika trenutno su na edukaciji za polaganje ispita za dobivanje certifikata za "European Tree Worker". Sonja Kušter, koja vodi i koordinira rad cijele radne jedinice, ima certifikat za "Visual Tree Assessement" a u Parkovima je od svojih prvih radnih dana. Uz Josipa, najzahtjevnije poslove sa stablima te direktnu koordinaciju na terenu obavlja Majk Plasajec, dok su za sadnju ključni i Josip Stolnik, Božidar Mikac, Dražen Slunjski i Ivica Korpar. Tu su i brojni drugi stručni radnici, s višegodišnjim iskustvom, koji, svaki u svom djelokrugu rada brine za gradsko zelenilo i za koje direktorica Sekelj ima samo riječi pohvale i zahvale za njihov trud i predanost. Svakim su danom Parkovi sve ekipiraniji za izazove koje su već počeli, a čija se kulminacija tek očekuje. Zato se izrada dokumenta "Strategija planiranja i gospodarenja stablima" u Parkovima doživljava poput Biblije.

image
Varaždinski Parkovi

Prirodne oaze

Europski žiri, foruma EAC sa sjedištem u Njemačkoj, a čine ga stručnjaci iz čak 26 zemalja, prepoznao, je i pohvalio proaktivno upravljanje varaždinskim gradskim stablima, korištenje stručnih radnika i najnovijih arborističkih standarda, uključivanje lokalne zajednice te inovativnu suradnju koja, napisali su, nadmašuje standarde. Varaždin je, istaknuli su, primjer grada koji razumije važnost stabala, ne samo za ekološku ravnotežu, već i za kulturni značaj i kvalitetu života svojih stanovnika. - Strateški pristup gradskim stablima varaždinskog komunalnog poduzeća Parkovi jedinstven je u Hrvatskoj i pozicionira Varaždin kao lidera u ovom području – zaključak je odluke da Varaždin bude tituliran Europskim gradom stabala. Jelena Sekelj na to će reći: - Mi u Varaždinu odlučni smo da se brinemo o danas sve rjeđim prirodnim oazama kako se ne bi našli na respiratoru. Zato, dok žive stabla, diše i grad.

image
Željko Hajdinjak/Cropix

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Varaždinskih Parkova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:09