Alarmantni podaci

Za 30 godina Hrvatska će ostati bez glavnog turističkog aduta, osim ako ne krenemo s drastičnim promjenama

U Jadranu su prisutne visoke koncentracije mikroplastike prosječne vrijednosti od 406.000 čestica po četvornom kilometru
Zlatni rat (ilustracija)
 Zvonimir Barišin/Cropix

Prije tri godine na obali španjolskog grada Murcia nasukao se kit iz porodice ulješura. Uzrok smrti otkriven je odmah nakon obdukcije – u želudcu su pronašli skoro 30 kilograma otpadne plastike. Život jedne od najvećih životinja u oceanu skončale su vrećice, slamke i mreže koje su u ekosistem pustili ljudi. Ova ulješura nije nikako jedina žrtva ljudskog nemara jer otpadna plastika ugrožava minimalno 700 morskih vrsta, a više od 100 milijuna životinja godišnje umire zbog onečišćenja oceana plastikom.

I te brojke će samo rasti. Organizacije za zaštitu okoliša pretpostavljaju da se u ovom trenutku u svjetskim morima nalazi više od 5,25 trilijuna komada plastike. Ako se trend ispuštanja plastike u oceane nastavi, do 2050. godine će u moru biti više plastike nego riba.

Jadransko more pritom nije nikakva iznimka. Prema količini i zastupljenosti plastičnog otpada, hrvatsko more je najonečišćenije u Europi! Dosadašnja ispitivanja pokazala su da su na sjevernom dijelu Jadrana prisutne visoke koncentracije mikroplastike, prosječne vrijednosti od 406.000 čestica po četvornom kilometru.

Ako se ništa ne promijeni možemo očekivati scenarij u kojemu će veliki broj već sada ugroženih morskih vrsta nestati s planete zbog čovjekova utjecaja na okoliš, a ovo je pet skupina životinja čija budućnost je najviše ugrožena.

Kornjače

Na svjetskoj razini čak 52 posto svih morskih kornjača jelo je plastiku. Već i nekoliko grama plastičnih vrećica ili folija može izazvati začepljenje crijeva kornjača i uzrokovati smrt. Ispitivanja provedena u Jadrankom moru na 54 kornjače pokazala su da više od jedne trećine njih u probavnom sustavu ima ostatke plastičnih vrećica, folija, konopaca, polistirenske pjene i ribarskog najlona. Jedna od analiziranih životinja progutala je čak 15 komada plastike koja joj je gotovo potpuno ispunila želudac. Iako je sav taj otpad ukupno težio tek 0,71 gram, bio je dovoljan da izazove smrt.

image
iStock

Morski sisavci

Otprilike 100.000 morskih sisavaca umire godišnje zbog otpadne plastike. Riječ je o dupinima, kitovima, morskim lavovima koji ne samo da jedu tu plastiku nego se i u nju zapetljaju. Morskim lavovima se, recimo, ostaci ribarskih mreža zapetljaju za peraju i stvaraju teške porezotine koje mogu izazvati infekciju te potom i smrt. Koliko su takvi slučajevi česti pokazuje i osmogodišnja studija provedena na području Aljaske i Britanske Kolumbije koja je dokumentirala čak 388 morskih lavova zapetljanih u gumice ili užad.

Uz to, problem predstavlja i UV zračenje koje u kontaktu s otpadom ispušta štetne kemijske sastojke u more. U okolici kanadskog Quebeca ovaj fenomen je doveo do sve češće pojave raka kod ugroženih beluga iz porodice bijelih kitova.

image
Andriy Nekrasov

Morske ptice

Znanstvenici predviđaju da će do 2050. godine čak 99 posto morskih ptica progutati dio plastike. Već sada više od milijun ptica umire godišnje zbog onečišćenja oceana s time da veliki broj smrtnih slučajeva čine ptići. Odrasle ptice, naime, mogu probaviti većinu plastike, no njihovi pomladci nemaju dovoljno snažan probavni sustav zbog čega uginu. Pritom su posebno ugroženi albatrosi s Havaja i to zbog svog načina lova. Kada uranjaju u more u potrazi za hranom uz pomoć kljuna probiru površinu vode čime nesvjesno kupe i plastiku. Nažalost, jedna studija je kod 98 posto albatrosa pronašla komad plastike u želudcu.

image
iStock

Ribe

Ribe, kao i sve ostale životinje koje dišu na škrge, imaju puno veću šansu za unos plastičnih mikrovlakana. Štoviše, britanska studija otkrila je da životinjama treba i do šest puta više vremena da izbace plastiku iz svog sistema ako je udahnu na škrge.

Poseban problem kod riba jest da se radi o hrani koju često konzumiraju ljudi. Prema tome, čak i čovjek indirektnim putem jede plastiku koju je možda i sam bacio u ocean. Hrvatska pritom nije nikakva iznimka. U Jadranskom moru utvrđena je prisutnost mikroplastike u probavnom traktu trlje, arbuna i srdele. Kod 30 trlja koji su uzeti za uzorak u 21 želucu pronađene su čestice koje nalikuju na mikroplastiku. Kod 30 arbuna iz uzorka u njih 15 pronađene su slične čestice, kao i kod 11 od 30 srdela.

image
iStock

Školjke

Školjke su maleni heroji čistog ekosistema jer filtriraju i do 190 litara vode dnevno, čisteći na taj način mora od kemikalija i otpada. Naravno, to znači da samim time i one same nastradaju u tom procesu jer prilikom filtriranja zadrže veliku količinu plastičnih mikrovlakana. Američko Sveučilište u Centralnoj Floridi provelo je istraživanje u laguni Indijske rijeke i otkrilo da je 7 od 10 školjaka zagušeno plastičnim mikrovlaknima.

image
Telemakro Fotografie

Vrijeme je za promjenu

Svi ovi podaci su jedan veliki alarm za društvo te poziv da promijenimo svoje životne navike kako bi sačuvali čistoću okoliša, a samim time i spasili živote brojnih životinja. Upravo zato je i Europska komisija objavila svojevrsni "rat" prema plastici te donijela uredbu kojom se zabranjuje prodaja jednokratne plastike, no to samo po sebi nije dovoljno. Velike korporacije moraju promijeniti svoj način proizvodnje i okrenuti se održivom poslovanju, dok sami potrošači moraju usvojiti nove navike i smanjiti proizvodnju otpada.

Tvrtka koja se već godinama okreće "zelenom" jest Nestlé. Ubrzano rade na transformaciji poslovanja kako bi se do 2025. ambalaža svih proizvoda mogla reciklirati ili ponovo upotrijebiti, kako bi sva postrojenja koristila 100 posto obnovljive izvore električne energije, a sva sirovina poput kave i kakaa bila iz održivih izvora. Unutar dvije godine, sva Nestlé vozila biti će s nižim emisijama ugljika, kako bi i na taj način ubrzali napore prema nultoj neto emisiji ugljika do 2050. godine, odnosno, njenom prepolovljenju do 2030. godine. Ovog ljeta proveli su u Hrvatskoj i drugu sezonu edukativne kampanje "Biraj Zeleno" putem koje su dijelili praktične savjete o smanjenju uporabe vode i plastike te smanjenju otpada, s posebnim naglaskom na otpad od hrane.

Svoju kampanju prema čišćem okolišu Nestlé je nastavio i kroz projekt "Čista umjetnost". Kompanija je u Sarajevu organizirala izložbu koju čini pet umjetničkih djela nastalih od 250 kilograma otpadnog materijala, od kojih najveći ima promjer čak tri metra. Pet skulptura djela su kreativnih ruku bosanskohercegovačkih umjetnika Centra za umjetnost i umjetničku edukaciju „ArkA”: Marko Frančešćević (Morska zvijezda), Adis Lukač (Američki ždral), Hana Hurem (Kit), Denis Haračić i Eldina Kožljak (Podvodni vs. zemljani svijet) te Samir Sućeska (Kornjača), pod vodstvom koordinatora, Amera Hadžića i Amele Hadžimejlić. Svako djelo svojim veličinom, ali i snažnom porukom poziva građane na djelovanje kroz smanjenje otpada, recikliranje i ponovnu upotrebu materijala, ali i očuvanja vodnih resursa i šuma.

- Čista umjetnost novi je Nestlé projekt kojim želimo inspirirati građane da malim, svakodnevnim koracima doprinesu pozitivnim ekološkim promjenama. Izložba „Čista umjetnost“ dolazi u Zagreb, nakon Sarajeva gdje je nastala te ju je do sada vidjelo više od 100.000 posjetitelja. U sklopu ove inicijative, dodatno ćemo u Hrvatskoj zasaditi 150 sadnica hrasta lužnjaka u suradnji s projektom O2, dok ćemo do kraja godine zasaditi ukupno 35 tisuća sadnica drveća na razini Jugoistočnog tržišta - izjavila je Irena Kurtanjek, voditeljica korporativnih komunikacija, Nestlé Adriatic.

image
Eksponat s izložbe Čista umjetnost
Igor Kralj/Pixsell (Ustupljena fotografija)

Spomenuta izložba dolazi i u Zagreb na prvi zeleni festival Greencajt koji će se održati od 1. do 3. listopada u Rougemarin parku. Osim izložbe, u sklopu festivala bit će prikazano šest dokumentaraca koji su potresli svijet svojim pričama o narušenim prirodnim ljepotama i problemima s kojima se moderno društvo suočava. Uz to će biti organiziran i Mali plac s proizvodima lokalnih proizvođača te brojne edukativne radionice, kao što su sadnja vrta na balkonu, priprema veganskih slastica ili izrada prirodnog sapuna.

Devet savjeta za manje korištenja plastike

Podaci Eurostata iz 2018. godine pokazuju da je prosječan Hrvat proizveo 67,8 kg plastičnog otpada u jednoj godini. Velika količina tog otpada završi u prirodi zbog čega bi svaka osoba trebala smanjiti svoj otisak na okoliš u čemu mogu pomoći devet jednostavnih savjeta koje predlaže stranica Less Plastic:

1. Prilikom kupovine koristite platnenu vrećicu umjesto plastičnih

2. Dajte šansu staklenoj boci koja se može više puta koristiti

3. Nosite vlastitu šalicu

4. Pakirajte ručak u posudice koje se mogu ponovno koristiti

5. Prestanite koristiti jednokratni plastični pribor za jelo

6. Ne kupujte povrće i voće zamotano u plastici

7. Planirajte obroke i smanjite bacanje hrane

8. Ostatke hrane spremite u staklene posude

9. Podijelite ove savjete s drugima

Izvori:

Nature world news (pristupljeno 1. listopada 2021.)

Grades fixer (pristupljeno 1. listopada 2021.)

Izvještaj Fondacije Ellen MacArthur "The New Plastics Economy: Rethinking the future of plastics"

Projekt DeFishGear Instituta za oceanografiju i ribarstvo

Znanstveni rad: "Risk analysis reveals global hotspots for marine debris ingestion by sea turtles"

Znanstveni rad: "Ingestion of marine debris by loggerhead sea turtles, Caretta caretta, in the Adriatic Sea"

www.alaska.gov (pristupljeno 1. listopada 2021.)

La Presse (pristupljeno 1. listopada 2021.)

One Green Planet (pristupljeno 1. listopada 2021.)

Studija s britanskog Sveučilišta u Exeteru

Dubrovački vjesnik (pristupljeno 1. listopada 2021.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 19:48