Nova mama

Treba li u trudnoći doista jesti za dvoje?

Nisam u trudnoći dobila baš puno kila. Sve u svemu, oko deset. Liječnik mi je rekao da je to sasvim ok, pogotovo ako se uzme u obzir da neke žene znaju dobiti i po dvadeset, trideset kila. To me natjeralo da se zamislim...
Liječnici se nikako ne bi složili kako je to dobro...
 Foto: iStock

U prvoj fazi trudnoće dobivala sam jedan kilogram mjesečno, no odjednom se dogodilo da sam se na sljedećem mjesečnom pregledu pojavila sa skoro četiri kile viška. Liječnik me poslao na mjerenje šećera, a kad je ustanovljeno da je sve u redu, rekao mi je da izvolim manje jesti i više hodati.

- Ali doktore, kad me svi hrane! – pokušala sam mu se opravdati.

I to je bilo točno. Kad se pročulo da sam trudna, gdje god bih došla servirali bi mi ručak, ili bar juhicu, dvije-tri štrudle, 'ma možeš samo jednu kobasu', 'uzmi još malo krumpira', 'pa salata ti je jako zdrava', 'evo ponesi te banane, jabuke i šljive doma, a i da imaš što grickati po putu'.

Kad bih došla na plac u nabavku, kumice bi mi obavezno uvalile malo više toga nečega po što sam već došla. A i pokoju stvar koju uopće nisam mislila uzeti.

- Samo ćete pola kile jagoda? Pa to vam nije ništa! Evo vam malo više i ove dvije jabuke pride. Nije to za vas - to je za bebu!

- Ovo pile vam nema ni dvije kile. Evo vam radije ovo, ima dvije i trideset. Pa ne budite sebični, niste sami!

I tako se hrana gomilala u mojim vrećicama, a posljednično, i u mom želucu. No treba li u trudnoći doista jesti za dvoje? Svi stručnjaci, nutricionisti, ginekolozi, pedijatri reći će vam isto: Ne! Ali prehranu treba malo prilagoditi, pogotovo ako prije trudnoće niste baš pazili što jedete.

U trudnoći tijelo proizvodi jednog novog malog čovjeka i sve što tom malom novom biću treba, uzet će od mame pa ako mama tog nečeg nema dovoljno, nastat će problemi. Prije se, recimo, govorilo da svaka trudnoća znači i mami jedan zub manje – jer je beba potrošila sav kalcij pa su ženama tijekom trudnoće često znali ispadati zubi. Danas, naravno, više nije tako. Prehrana je bolja, kao i dentalna medicina, no povećana potreba za kalcijem u trudnoći ostala je ista.

Kako bi zapravo onda trebala izgledati prehrana u trudnoći? Evo što kaže struka:

Treba li jesti za dvoje?

Beba će doista trebati dodatnu energiju, no tek od 4. ili 5. mjeseca. No ni tada mama neće morati 'jesti za dvoje', odnosno dvostruko više, već samo povećati unos kalorija za oko 10 posto (oko 250 kalorija dnevno što je otprilike jedna jabuka ili mali sendvič).

Što je folna kiselina?

Folna kiselina je zapravo vrsta vitamina B, a potreba za njim se u trudnoći udvostručuje. Ima jako važnu ulogu u razvoju mozga i kralježnice fetusa, a u slučaju da ovog vitamina nedostaje, mogu nastati oštećenja živčanog sustava. Folnu kiselinu prirodno se može naći u lišću tamnozelenih biljaka, grahoricama, cjelovitim žitaricama i citrusima, no liječnici preporučuju i uzimanje dodatne folne kiseline u obliku kapsula.

Bjelančevine

U trudnoći se potreba za bjelančevinama povećava za oko 20 posto. Najbolji izvor bjelančevina je, naravno, meso, a sasvim dovoljno bit će 150 grama mesa dnevno ili dvije do tri porcije tjedno. Najbolje je izabrati neki nemasni komad junetine ili svinjetine jer to meso sadrži i značajnu količinu željeza. Dobar izvor bjelančevina su i jaja, no svakako valja voditi računa o tome da su svježa.

Općenito, sirovo meso i jaja u trudnoći je bolje izbjegavati, a neki liječnici upozoravaju da ne bi trebalo pretjerivati niti sa suhomesnatim proizvodma.

Naime, ako nije pažljivo pripremljeno, čak i u suhom mesu može se naći uzročnik toksoplazmoze, bolesti koja može izazvati oštećenja mozga i srca djeteta.

Kalcij

Kod trudnica je potreba za kalcijem povećana oko 30 posto. Najpoznatiji izvori kalcija su, naravno, mlijeko i mliječni proizvodi, no ima ga i u ribi, žitaricama, bademima, špinatu i sezamu. S obzirom da je u trudnoći potreba za kalcijem znatno povećana, mnogi liječnici preporučuju i dodatno uzimanje kalcija što će biti naročito važno u kasnijoj fazi trudnoće kad se intenzivno razvijaju bebine kosti, pa će kalcij koji joj nedostaje beba uzeti mami, što pak može dovesti do problema sa zubima.

Željezo

Željezo je iznimno važno i dnevni unos u trudnoći treba gotovo udvostručiti. Bitan je sastojak hemoglobina, krvnog pigmenta koji prenosi kisik u krvi. Osobe kojima nedostaje željeza brzo se umaraju jer im organizmu nedostaje kisika, blijede su, a mogu patiti i od nesvjestice. Pomanjkanje željeza posebno je često kod trudnica jer njihove rezerve željeza moraju poslužiti povećanom obujmu krvi i potrebama rastućeg fetusa.

Željezo se može pronaći u raznoj hrani: lisnatom zelenom povrću, crvenom mesu (posebno jetricama), ribi, jajima, mahunarkama, bademima, cikli, smokvama i kruhu od integralnih žitarica.

No kako nije svako željezo organizmu iskoristivo, liječnici često znaju trudnicama propisati i dodatno željezo u kapsulama. Problem koji se tada može javiti su probavne smetnje.

Cink

Trudnice bi trebale svakodnevno unositi oko 5 posto više cinka. Riječ je o elementu u tragovima koji je uključen u složene biokemijske procese ljudskog metabolizma i ima velik utjecaj na imunitet. Uzimanje cinka tijekom trudnoće pomaže u sprječavanju prijevremenih poroda te niske porođajne težine djeteta. Može ga se naći u brojnim namirnicama, a njime su posebno bogati plodovi mora i riba, govedina, perad, mliječni proizvodi, jaja, te orašasti plodovi i mahunarke.

Jod

Potreba za jodom kod trudnica je veća za oko 15 posto. To je sastavni element hormona štitne žlijezde koji izravno utječe na razvoj i funkciju svih stanica i tkiva u ljudskom tijelu, posebno mozga te osigurava stvaranje mreže neurona u prvim tjednima razvoja fetusa. Što je neuronska mreža razgranatija, bolje je pamćenje, koncentracija i sposobnost učenja. Ljudski organizam ne može sam stvoriti jod, već ga treba unijeti hranom i pićem. Najbolji izvor joda je hrana morskog porijekla te mineralna voda s udjelom joda te jodirana sol s kojom ipak ne treba pretjerivati jer pojačan unos soli može dovesti do povišenja krvnog tlaka i oticanja.

Magnezij

Magnezij je mineral, a čak 50 posto tjelesnih zaliha pohranjeno je u kostima. Zajedno s kalcijem pomaže prilikom kontrakcije mišića i u procesu zgrušavanja krvi, regulacije tlaka i rada pluća. Trudnice imaju povećanu potrebu za unosom magnezija te bi dnevno trebale unijeti oko 350 do 360 mg. Ovog minerala najviše ima u bademima, soji, špinatu i zobenoj kaši. No mnogim trudnicama liječnik preporučuje i dodatno uzimanje magnezija u kapsulama ili šumećim tabletama pogotovo ako pate od grčeva u nogama ili sličnih simptoma.

Omega-3

To su dugolančane višestrukonezasićene masne kiseline neophodne za rasti razvoj čovjeka. No kako ih tijelo ne proizvodi samo, moraju se uzimati s hranom, najčešće s ribljim uljem. Omega-3 posebno su važne za razvoj mozga i vida, a najbolji izvor su ribe i morski plodovi. No tu postoji jedna poteškoća. Zbog industrijskog zagađenja u ribama i drugim morskim organizmima nakuplja se izuzetno štetna živa, pa se trudnicama ne preporučuje pretjerivati s unosom ribe, odnosno savjetuje im se konzumirati samo ribu provjerenog porijekla i zdravstvene ispravnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 00:48