Analiza RBA

Bruto inozemni dug pao na najnižu razinu od 2008., iznosi 38,6 milijardi eura

Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju kolovoza 2,5% manje nego godinu dana prije
Ilustracija
 Elvir Tabaković / CROPIX

Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju kolovoza 38,6 milijardi eura, što je 990 milijuna ili 2,5 posto manje nego godinu dana prije, pa je pao na najnižu razinu od listopada 2008., navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

„Dinamika godišnjeg pada inozemnog duga traje još od prosinca 2015. godine”, navodi se u osvrtu analitičara RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema navodima HNB-a, kreditne institucije su značajno poboljšale svoju neto inozemnu poziciju, što je uobičajeno tijekom ljetnih mjeseci zahvaljujući snažnijem priljevu deviza tijekom središnjeg dijela turističke sezone.

Osim toga, svoju inozemnu poziciju poboljšala je središnja država, nakon što je u srpnju otplatila dospjelu obveznicu, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.

Smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, inozemnog duga ostalih domaćih sektora te ino duga središnje banke.

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem kolovoza se spustio na 13,6 milijardi eura, što je 5,5 posto manje nego godinu dana prije. Pritom je, ističu analitičari RBA, nastavljen trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine.

S druge strane, bruto inozemni dug opće države porastao je za 2,9 posto na godišnjoj razini, pa je na kraju kolovoza iznosio 13,8 milijardi eura.

„Time su četvrti mjesec za redom nastavljene pozitivne godišnje stope rasta. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja, koja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta od studenog 2016.”, navode analitičari RBA.

Do kraja godine očekuju nastavak inozemnog razduživanja svih ključnih sektora.

„Tome svakako pridonosi rekordna razina likvidnosti na lokalnom financijskom tržištu (dodatno podržana najvećem deviznom intervencijom HNB-a održanom početkom prosinca), što omogućava realnom sektoru povećanje aktivnosti financiranjem iz domaćih izvora”, poručuju analitičari RBA.

Dodaju i to da je od 2012. godine i financijski sektor znatno smanjio posudbe od inozemnih vjerovnika uslijed razmjerno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek potisnute potražnje za kreditima.

Kako inozemni dug pada, a bruto domaći proizvod (BDP) raste, udio tog duga u BDP-u već je neko vrijeme u silaznoj putanji.

„Slijedom toga, očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u i u narednim godinama”, zaključuju analitičari RBA.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 12:57