Cappelli: O broju apartmana i soba u zimmer freiu trebaju odlučivati gradovi i općine

Uoči priprema za novu turističku godinu, u kojoj se očekuje daljnje jačanje konkurencije na Mediteranu, razgovarali smo s ministrom turizma Garijem Cappellijem.

On je prokomentirao posljednje porezne izmjene, godišnje rezultate, otvaranje austrijskog tržišta za domaće radnike, a odgovorio je i na neka politička pitanja.

Kako ste zadovoljni rezultatima, posebno s obzirom na sve spekulacije koje su bile o ovoj sezoni?

U cijelom svijetu događaju se promjene u pristupu odlazaka na odmor, ide se više puta po manje dana, tako da ćemo i mi morati značajno promijeniti razmišljanja. Booking će biti sve jači u predsezoni i posezoni, i to ne samo zbog cijena nego i zbog klimatskih promjena, pa će Ministarstvo u sljedećem mandatu ozbiljnije raditi na projekcijama problematike klimatskih promjena, posebno s obzirom na to da gosti iz Skandinavije i sjeverne Njemačke te sa sjevera traže ponudu baziranu na održivom turizmu. Te zemlje imale su posljednjih godina snažne kampanje da se na odmor ne ide avionima, zbog čega ih je puno ostalo doma, a to se malo osjetilo i na našim rezultatima, poglavito kad je riječ o gostima s nizozemskog tržišta.

Kad na stranu stavimo podatke o dolascima i noćenjima, pa čak i prihodima, koliko možemo biti zadovoljni sezonom? Nismo se baš odmaknuli od koncepta sunca i mora, udio privatnog smještaja je prevelik, a udio avioputnika tek na 15 posto?

Statistika jasno pokazuje da zračne luke bilježe oko 8 posto povećanja broja putnika, autoceste i trajektne luke također bilježe veći broj putnika, a kad je u pitanju aviopromet, treba podsjetiti da je udio putnika koji dolaze avionima prije nekoliko godina bio znatno manji. Mi smo povećali izdvajanja kao što to nitko prije nas nije napravio i rezultati su vrlo jasni. Za sljedeću godinu dogovaramo strateške aviolinije koje ćemo pomaknuti 15-ak dana ranije nego što je bilo ove godine, a to je ogroman pomak. U trajektnom prijevozu špica sezone nekad je bila u razdoblju od 30. lipnja do kraja kolovoza, a trajektne linije za sjeverni Jadran i Hvar sada voze već od travnja, što je 90 dana ranije.

Na koliki udio avioputnika ciljate do kraja vašeg mandata?

S obzirom na ulaganja, doći ćemo otprilike na 15 do 20 posto, što je ogroman uspjeh u nekoliko godina. Trebate razumjeti da je taj segment donedavno bio ozbiljno zapušten. Ove smo godine već početkom proljeća imali 250 aviorotacija, što je nezabilježeno dosad u Hrvatskoj.

Jeste li zadovoljni poreznom reformom? Ugostitelji su bili kritični, tvrde da će rasterećenje biti 500, a ne 900 milijuna?

PDV ide na 13 posto za ugostiteljske usluge, slastice i catering, od čega je ovo posljednje bilo jako bitno jer dobar dio naše gastronomije otpada na catering. Bilo je izuzetno teško rasterećivati dalje ovaj segment jer moramo zadržati stabilnost financijskog sustava i kreditnog rejtinga, no čim su se financije u državi stabilizirale, išlo se u uvođenje međustope za turizam. Prije toga, sektor smo u segmentu smještaja i hrane za radnike koji su dolazili izvan mjesta svojeg boravka već rasteretili za 300 milijuna kuna, a to smo sada omogućili za sve djelatnike, neovisno o tome odakle dolaze.

Je li trebalo smanjiti PDV i na piće?

U ovom trenutku to, očito, nije bilo moguće, ali razgovaramo o tome da, ako stignemo do kraja mandata, smanjimo PDV i za ovaj segment jer je Hrvatska postala prepoznatljiva po gastronomiji. A ako smo prepoznatljivi po hrani i piću, onda nam je važno da proizvod vina također bude jedan od bitnih motiva dolazaka gostiju u Hrvatsku, pa bi bilo važno da i njega tretiramo kao hranu. Tu ćemo morati naći neko rješenje i to će biti jedan od mojih ciljeva do kraja mandata.

Bojite li se siječanjskog otvaranja austrijskog tržišta?

Sigurno je da će se neki tijekom zime htjeti okušati na austrijskom tržištu rada. No, u našim hotelima s četiri i pet zvjezdica dobri su kuhari plaćeni otprilike kao i u Austriji, a slično je i u boljim restoranima. Ipak, očito je da će i naši ugostitelji morati pronaći neki model preustroja, odnosno odlučiti žele li dugoročno ulagati u radnu snagu i objekte ili su zainteresirani za kratkoročne učinke.

Je li zapošljavanje stranaca dobra mjera za domaći turizam, posebno s obzirom na kritike ugostitelja da se nisu baš pokazali dobrima kao domaći?

Naravno da je domaći čovjek koji poznaje destinaciju uvijek bolja varijanta, no o kvaliteti školovanja stranih radnika ne bih htio govoriti. To je nešto što bi trebali procjenjivati hotelijeri i ugostitelji. Po toj bi logici valjda trebalo značiti da je austrijski turizam triput lošiji od hrvatskog s obzirom na to da je udio stranih radnika tamo već na 40 posto, a koliko znam, turizam je u Austriji jako dobar i nisam baš primijetio da im je radna snaga loša iako kod njih doista rade ljudi iz svih dijelova svijeta.

Je li to i hrvatska sudbina, da 40 posto radnika u turizmu budu stranci?

Ne, kod nas je to zasad šest-sedam posto, a treba vidjeti što će biti nakon ukidanja kvota. Ne vjerujem da će to biti takve brojke, mislim da ćemo se kretati na razini maksimalno 20 posto stranih radnika. Ne očekujem masovne odlaske naših djelatnika u Austriju, dapače, mislim da je dobro da tamo odrade zimsku sezonu i nauče još neke dodatne vještine pa se vrate u Hrvatsku. Uvjeti za rad u turizmu u Hrvatskoj sve se više poboljšavaju, plaće rastu, kvaliteta smještaja se podiže i vjerujem da će to biti poticaj ljudima da ostanu ovdje raditi.

Sve se više u javnosti čuju glasovi da treba regulirati privatni smještaj. Ima li Ministarstvo za to kakav plan?

Kao članica Europske unije, mi ćemo u idućih nekoliko godina biti dužni uvesti porez na nekretnine, a samim time dobar dio sustava dovest će se u red i to će biti prvo i najbitnije. Mi smo sada i poreznom reformom riješili pitanje gdje će završavati porez od iznajmljivanja, što je bilo jako bitno, a na redu je rekategorizacija, koja se mora provesti. I time će se napraviti reda u kvaliteti smještaja. No, važno je da se lokalnoj samoupravi omogući da sama odlučuje o tome koliko joj i kakvog turističkog smještaja treba. Zato je potrebno donijeti zakonske izmjene, no to je jedina logična stvar jer je pitanje turističkih kapaciteta ujedno i pitanje prostornog planiranja, koje je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Dakle, oni koji rade prostorne planove za svoje sredine, trebali bi sami reći žele li apartmane, hotele ili se uopće ne žele baviti turizmom. Kao ministar turizma, prvom ću prilikom predložiti da se razmisli i o tom mehanizmu.

Hoće li eventualno skraćivanje zimskih praznika utjecati na rezultate domaćih agencija koje prodaju skijaške aranžmane?

Mislim da je skijanje bukirano i da će Hrvati koji su planirali skijati iskoristiti tih tjedan dana zimskog odmora. Osim toga, upozoravalo se da roditelji sigurno u nekim stvarima zbog štrajka neće zakinuti niti sebe niti djecu. Vidim sada da će, u skladu s decentralizacijom, svaka lokalna samouprava samostalno donositi odluke o završetku nastave, što je praksa i u drugim europskim državama. Mislim da je to dobro.

Očekujete li poremećaje u špici sezone ako se skrate i ljetni praznici?

Ne, ja više mislim da će na tijek sezone eventualno utjecati Europsko nogometno prvenstvo jer će dio ljudi sigurno putovati van zemlje. Pravi ljetni praznici domaćih gostiju ionako počinju oko 1. srpnja.