TRŽIŠTE NEKRETNINA

‘Cijena od 9000 eura za kvadratni metar na Cresu je prenapuhana, evo u čemu je stvar‘

Lana Mihaljinec iz Udruženja za poslovanja nekretninama pri HGK-u komentirala je prenapuhane cijene kvadrata na Cresu.

Bungalovi na Cresu

 N1 Televizija

Lana Mihaljinec iz Udruženja za poslovanja nekretninama pri HGK-u u emisiji Novi dan televizije N1 komentirala je divljanje cijena na tržištu nekretnina te prenapuhane cijene kvadrata na Cresu.

Naime, danas na otoku Cresu počinje drugi krug dražbe za bungalove u slovenskom naselju Stara Gavza. Cijena kvadrata je u prvom krugu nije dosezala nevjerojatnih 9.000 eura po kvadratu ili 360 tisuća eura za 40 kvadrata kućice građene prije više od 40 godina.

Mihaljinec ističe kako cijena od 9.000 eura za kvadrat nekrenine nije realna. Kupci su uglavnom imućniji slovenski državljani.

“Mislim da je kupac takve nekretnine po toj cijeni netko tko je emotivno vezan za Cres. To je netko tko ima novca i nije mu teško platiti 9000 eura po kvadratu”, rekla je Marja Milič, autorica podcasta Money-how.

“Mislim da je ovo iznimka od pravila i za tu ukupnu cijenu se sigurno može kupiti nešto veće. Ima toga, radi se o tvrtki u stečaju. Često se događaju dražbe pravnih osoba koje su otišle u stečaj, a koje u portfelju imaju nekretnine. Upravo činjenica da je to dražba pridonijelo je tome da je cijena tako visoka”, objasnila je.

Na pitanje o tome koliko stranci kupuju nekretnine u Hrvatskoj kaže kako je udio stranaca relativno visok na moru, i uglavnom su to kupci iz Slovenije, a nakon njih Nijemci, Austrijanci...

“To nije neuobičajen podatak. U pandemijsko i postpandemijsko vrijeme je Hrvatska postala vrlo atraktivna jer je blizu i, pokazalo se u pandemiji, da je zgodno i atraktivno imati kuću s okućnicom, a pokazuje se i kao dobra investicija”, govori.

“Nekretnine su jedno od najboljih ulaganja koje možete ostvariti. To je možda jedan od najvećih razloga što je velik broj stranaca. Trend broja kupovina nekretnina od stranih državljana nije u velikom porastu”, rekla je.

Govoreći o tome kako situacija utječe na trendove, objasnila je: “O toj se temi premalo priča, o priuštivosti stanovanja većem broju građana. Moramo biti puno odgovorniji i puno analitičnije prilaziti brojkama. Tržište je izuzetno segmentirano. U nekim regijama ne postoje nekretine od 9.000 eura. To je odraz ekonomske i društvene situacije u tim područjima. U Zagrebu moramo početi gledati tržište kao skup manjih dijelova. Cijene izuzetno variraju i na razini kvarta.”

Na pitanje o čemu ovisi cijena kaže da ovisi o tome radi se o novogradnji ili starogradnji. “Novogradnja je daleko iznad prosječne cijene. Gradi se nedovoljan broj novih stanova. Kad pogledate broj izdanih građevinskih dozvola prošle godine u odnosu na 2007. taj broj je manji. Nedovoljan je broj novih nekretnina. Trenutno je problem nedostatka broja novoizgrađenih stanova. Pogotovo je problem u broju priuštivih stanova”, govori.

Na pitanje jesu li subvencije podigle cijene, odgovara da apsolutno jesu.

"U dva nepovezana istraživanja se dokazalo da su subvencije direktno utjecale na porast cijena. Mi smo to vidjeli i na terenu. Vi date više sredstava ljudima da se natječu za relativno mali broj proizvoda. Što se dogodilo? Cijene su skočile, nisu pale", rekla je.

Ona kaže da je prosječna cijena kvadrata nekretnine oko 3.000 do 3.200 eura po kvadratu. Navodi i primjer zgrade u kojoj je za kvadrat traženo 8.000 eura.

- Kupci odgađaju kupnju. Zašto? Zato što ne mogu naći priuštive proizvode, govori.

O tome što nas očekuje naredne godine na tržištu nekretnina odgovorila je:

- Mi očekujemo da velikog rasta više neće biti. Postojat će nekretninski proizvodi na izuzetno atrakivnom lokacijama, ali ako govorimo o prosjecima, ne očekujemo više rast. Mislim da prodavatelji koji žele prodati stanove u starijim zgradama moraju smanjiti očekivanja.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 07:33