Cijene su narasle u Zagrebu, i to 100 eura po kvadratu u odnosu na 2017. godinu – kazao je Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, vlasnik zagrebačke agencije "Opereta".
– Tržište novogradnja je aktivno, puno se gradi u odnosu na prije i prodaje se po visokim cijenama. Razlozi rasta cijena su oporavak gospodarstva, rast potrošnje, kratkoročni najam stanova, niske kamatne stope na kredite i niske kamate na štednju, visoki troškovi gradnje i nedostatak radne snage, visoki PDV u cijeni stana – nabrojio je sugovornik, te naglasio kako su okidač rastu cijena bile subvencije iz rujna prošle godine kojima država pet ili više godina plaća od 30 do 50 posto rate kredita.
Vujović je podsjetio i na činjenicu da treba imati u vidu tražene i realizirane cijene, budući da realizirane mogu biti niže i do deset posto.
– Uglavnom, cijene rastu puno brže nego što pokazuju ekonomski fundamenti, tako da se uistinu može govoriti o pretjeranom optimizmu na tržištu nekretnina – komentirao je aktualnu situaciju Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dodajući kako ni jedan ekonomski održivi indikator ne može objasniti trenutačni optimizam kupaca.
– Nezahvalno je uspoređivati gradove jer postoje lokalni uvjeti koji djeluju na cijenu, na primjer rast zaposlenosti, slobodan prostor za razvoj, efikasnost lokalne administracije i slično. Na obali je prisutan i utjecaj stranih turista, iako je i dalje u transakcijama kupoprodaje dominantan utjecaj domaćih kupaca, ne lokalnih kupaca, ali domaćih svakako.
Dionice hotela puno više reagiraju na strane turiste, ali kupoprodaja stanova i apartmana i dalje je u sferi lokalnih ekonomskih prilika – odgovorio je profesor Tica na upit Slobodne Dalmacije da usporedi tržište u Zagrebu i Splitu.
Premda je uistinu nezahvalno uspoređivati tržište nekretnina po gradovima, odlučili smo zaviriti u glavne gradove susjedne Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine, kako bi nam usporedba barem dijelom pokazala jesu li kretanja na zagrebačkom tržištu sastavni dio općih kretanja u okruženju ili su, možda, iznimka.
Velika potražnja
U najbližoj Ljubljani, dakle, velika je potražnja za dvosobnim stanovima u središtu grada, posebice zbog potražnje turista preko Bookinga i Airbnba, pa se tako cijene rabljenih stanova kreću od 2800 do 4000 eura, ovisno o lokaciji, površini i opremi.
No, kako će se krajem ove godine ponuda novih stanova izrazito povećati, očekuje se pad njihove prosječne cijene sa sadašnjih 3500 do 4500 eura na 2300 do 2800 eura po kvadratu.
Dok se to ne dogodi, ostaje zabilježeno da je u centru Ljubljane ove godine ABC NEPREMIČNINE počeo s prodajom novih, najluksuznijih stanova po cijenama od 5000 do 7000 eura po kvadratu.
Ako se cijene u Ljubljani čine pretjerano visokima, o čemu se u Sloveniji dosta pisalo krajem prošle godine, gdje su porasle za 15 posto, a nastavilo se pisati i u dosadašnjem tijeku ove godine, valja odmah reći da Ljubljana nije usamljena, pogotovo kad pogledamo Beograd.
– Zahvaljujući povijesno niskim kamatnim stopama na štednju u stranim valutama, iznimno povoljnim stambenim kreditima, tržište nekretnina u Beogradu je u ekspanziji u posljednje tri godine, bilježeći rast cijena od oko 35 posto – informacija je Miroslava Cvetkovića, direktora beogradske agencije za nekretnine "Cvetković-Roškov".
Novogradnje su puno traženije od rabljenih stanova, zbog mogućnosti kupnje garažnog ili parkirališnog prostora, koncepta života u novim naseljima, infrastrukture. Razlika u vrijednosti novi-stari stanovi varira od 20 do 70 posto, ovisno o općini, tj. lokaciji, i očekivano je izraženija na "prime" lokacijama.
Ovisno o lokaciji i mikrolokaciji unutar nje, stupnju implementiranog luksuza, površini objekta te odnosu strukture i kvadrature, cijena varira od 900 eura po kvadratu na periferiji do 3200 eura za novogradnje u Novom
Beogradu, te do 4000-5000 eura za luksuzne nekretnine na Vračaru i rezidencijalnim dijelovima Senjaku i Dedinju. Prosječna cijena kvadrata u Beogradu kreće se oko 1600 eura.
Ekskluzivne novogradnje
– Cijene su stabilne i ne očekuje se znatnije odstupanje od sadašnjih vrijednosti – naglasio je Cvetković.
U Beogradu na vodi, međutim, novoj nekretninskoj atrakciji kakvu investitori žele graditi i u Zagrebu, cijene dosežu i 7700 eura po kvadratu.
U posljednjih nekoliko godina tržište nekretnina u Sarajevu prilično se oporavilo, pa je tako nakon stabilizacije koja se dogodila između 2014. i 2016. godine, u proteklom periodu došlo do porasta cijena svih tipova nekretnina na tržištu. Simptomatično je da rast cijena svoj najveći skok bilježi u proteklih godinu dana, i to u dijelu stambenih nekretnina, te ovisno o lokaciji u Sarajevu iznosi od 10 do 15 posto.
Prema kazivanju naših sugovornika iz Sarajeva, evidentan je i povećan interes investitora u sektoru novogradnje, što je rezultiralo brojnim novogradnjama na području cijelog Kantona Sarajevo.
Govoreći o uzrocima rasta cijena, kažu, najveću ulogu zasigurno ima sniženje kamatnih stopa na tržištu kapitala i povećano zanimanje dijaspore za kupovanje nekretnina, prije svega u sektoru novogradnje.
ZAGREB
Donji grad 51 kvadrat 119.000 eura (2333 eura kvadrat)
Trnsko 50 kvadrata 75.000 eura (1500 eura kvadrat) Novi Zagreb 80 kvadrata 110.000 eura (1375 eura kvadrat)
Trešnjevka-Jarun 72,50 kvadrata 150.000 eura (2068 eura kvadrat) Šalata penthouse 220 kvadrata 749.000 eura (3440 eura kvadrat)
SARAJEVO
Centar 78 kvadrata 107.401 euro (1375 eura kvadrat)
Dobrinja 55 kvadrata 37.334 eura (680 eura kvadrat) Centar 94 kvadrata 153.430 eura (1631 euro kvadrat)
Stup 70 kvadrata 63.929 eura (915 eura kvadrat) Vraca 140 kvadrata 384.370 eura (2745 eura kvadrat)
LJUBLJANA
Moste Polje 55 kvadrata 145.000 eura (2622 eura kvadrat)
Šiška 34 kvadrata 110.000 eura (3235 eura kvadrat) Centar 45,50 kvadrata 134.000 eura (2945 eura kvadrat)
Ljubljana (mesto) 41,70 kvadrata 116.000 eura (2781 euro kvadrat) Centar 117 kvadrata 334.000 eura (2854 eura kvadrat)
BEOGRAD
Dedinje 160 kvadrata 368.000 eura (2300 eura kvadrat)
Voždovac 77 kvadrata 92.000 eura (1200 eura kvadrat) Zvezdara 51 kvadrat 85.000 eura (1670 eura kvadrat)
Čukarica 63 kvadrata 73.000 eura (1160 eura kvadrat) Mirijevo 54 kvadrata 44.000 eura (820 eura kvadrat)
MILIJUNI
U svakom od gradova, počevši od Zagreba, u ponudi se nađu i stambene jedinice čija cijena nadmašuje milijun eura.
Evo primjera, u Zagrebu na lokaciji Donji grad, površina 270 kvadrata, cijena milijun eura. Na Pantovčaku, površina 315 kvadrata, cijena 1,1 milijun eura.
U Beogradu je i službeno objavljeno da je u prošloj godini najskuplji stan prodan za 1,1 milijun eura, i to u Beogradu na vodi.
Ljubljana je s cijenom od 7000 eura za kvadrat na najboljem putu da ih sustigne. Po toj cijeni, naime, stan površine 150 kvadrata stoji malo više od milijun eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....