PIŠE GOJKO DRLJAČA

Daj Bože da nam MMF nikad više u povijesti ne bude neophodan: I sami znamo da ćemo morati raditi dulje...

Njihovi ljudi se najčešće ukazuju u državama koje ne mogu vraćati dugove ili jedva krpaju kraj s krajem

Ulice Zagreba

 Collpicto/Alamy/Profimedia

Srećom već smo zaboravili vremena kad su se razgovori s predstavnicima MMF-a doživljavali kao nacionalni prioritet, dok su njihova izvješća izazivala šok i burne javne rasprave. Dobro je da se mlađi čitatelji i ne sjećaju što su to stand by aranžmani s MMF-om, za što služe te zašto se tu međunarodnu organizaciju nekoć nazivalo svjetskim financijskim policajcem. Daj bože da nam MMF nikada više u povijesti ne bude neophodan jer se njihovi ljudi najčešće ukazuju u državama koje ne mogu vraćati dugove ili jedva krpaju kraj s krajem. Stoga je lijepo mirno pročitati zaključke Izvršnog odbora MMF-a nakon konzultacija s Hrvatskom, a u kojima nisu napisali ništa što nismo i sami znali.

To što je MMF najavio usporavanje gospodarskog rasta na 2,4 posto u 2023. zbog slabe eksterne potražnje, zaoštrenih uvjeta financiranja i globalne neizvjesnosti mogli smo pročitati kao opće mjesto uvjeta poslovanja za više-manje sve u EU, a ne samo RH. Isto tako, nije nas iznenadilo što MMF tvrdi da bilo kakav rast možemo zahvaliti otpornom turizmu i živom tržištu rada, baš kao što se njihovo očekivanje usporavanja inflacije na 7,5 posto također čini logičnim. Neće nas naročito utješiti poruke MMF-a iz kojih proizlazi da nam veći dio najozbiljnijih rizika dolazi iz inozemstva, i to baš kad nam je ni krivima ni dužnima relativno dobro krenulo. To što nam MMF sada poručuje da nam nizak rast u 2023. dodatno može limitirati intenziviranje sukoba u Ukrajini, rast cijena dobara i inflacija, oštrija regionalna ili globalna recesija te teži financijski uvjeti, nešto je na što mi u Hrvatskoj možemo utjecati podjednako kao na rezultat američkog finala u bejzbolu.

Što se pak tiče konkretnih zapažanja MMF-a vezanih uz Hrvatsku, uglavnom nas hvale, a pažnju privlače tek neke preporuke, za koje nije baš sigurno da respektiraju naše specifičnosti. Primjerice, MMF poručuje: "Modernizacija poreza na nekretnine i smanjenje povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma moglo bi pomoći u smanjenju potražnje za stanovima, povećati ponudu i potaknuti radnu participaciju. Pojednostavljen i transparentan sustav plaća u javnom sektoru koji nagrađuje zasluge i produktivnost poboljšao bi javne usluge i učinio sektor učinkovitijim. Sve viši troškovi zdravstvene zaštite i mirovina zbog starenja stanovništva pozivaju na obnavljanje napora za produljenje radnog vijeka i odlučno rješavanje nepodmirenih obveza u zdravstvu...". Porez na nekretnine i turistički najam u nekim oblicima već postoje, a nije sigurno s obzirom na socijalnu i imovinsku strukturu hrvatskog stanovništva da je upravo to populacija kojoj država treba zavlačiti ruke u džepove. A to da ćemo morati raditi dulje jer inače nećemo moći financirati liječenja i penzije ne trebaju nam reći jer će se ionako dogoditi.

To što nam MMF preporučuje nastavak strukturnih reformi kako bi potpuno iskoristili uvođenje eura i imali održivu konvergenciju prihoda načelna je napomena od koje ne može biti štete, baš kao niti od zelene ili digitalne tranzicije. Samo je nepoznanica na koje smo to doista važne reforme spremni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 01:08