Debljina nije samo višak kilograma, nego ozbiljna kronična bolest povezana s više od 200 drugih bolesti, među kojima se ističu dijabetes, kardiovaskularne bolesti i metabolički problemi. Iako najviše šteti samom pojedincu, debljina zbog velikih troškova liječenja njezinih posljedica znatno opterećuje zdravstveni sustav i gospodarstvo zemlje jer smanjuje produktivnost osobe, a duga bolovanja u kombinaciji s troškovima liječenja osobu dovode u veći rizik od siromaštva. Iako čak dvije trećine građana Hrvatske ima prekomjernu težinu, samo dva posto populacije ima dijagnosticiranu debljinu. Zabrinjavajući su to podaci predstavljeni na panel-raspravi o debljini koja se održala u sklopu konferencije Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj "Trendovi u zdravstvu: izazovi i prilike".
Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac istaknuo je da pristup rješavanju tog problema mora uključivati različite sektore i obraćati se svim generacijama.
- Debljina je u ovom trenutku zdravstveni problem broj jedan u Hrvatskoj. Naš cilj nije, kao primjerice u slučaju pušenja, smanjiti broj osoba koje imaju problem, nego zaustaviti uzlaznu krivulju. A i to se čini gotovo nedostižno - rekao je Štimac.
Ključna je edukacija
Jurica Toth, predsjedatelj Odbora za zdravstvo AmChama, smatra kako je edukacija ključna. Debljina je lako prepoznatljiva i mjerljiva pa ne smijemo dopustiti da osoba prođe kroz zdravstveni sustav, a da je nitko ne upozori na taj problem.
- Osim građana, moramo educirati sve dionike javnog zdravstva, standardizirati pristup pacijentima i iskoristiti digitalne alate poput e-kartona koji su nam već dostupni, a mogu pomoći da se pristup promjeni. Hrvatska je premala zemlja da bismo razvili novi lijek ili kiruršku metodu koja će pomoći kod debljine, ali možemo pospješiti procese kroz zajedništvo industrije i javnog sustava - poručio je Toth. Osim toga, vidi veliku potrebu da se inovativni lijekovi i metode liječenja uvode na listu HZZO-a. Davor Štimac je dodao kako bi jedna od skupina koja bi prva trebala dobiti pristup tim lijekovima trebali biti oni koji zbog debljine ne mogu imati djecu.
Vanesa Benković, direktorica za javne poslove i pristup tržištu Novo Nordiska, iznijela je konzervativnu procjenu po kojoj debljina, kroz deset najčešćih komplikacija koje se zbog nje javljaju, Hrvatsku košta 713 milijuna eura.
- Ne učinimo li ništa, za deset godina će se taj iznos povećati na 1,5 milijardi eura. Sve što uložimo u rješavanje ovog problema je investicija, a ne trošak. Već i smanjenje prosječne težine za 15 posto može donijeti uštedu od 113 milijuna eura - objasnila je Benković i dodala da je važno da se pacijentima pruži potpora i prilagodi pristup jer jedan ne odgovara svima.
Strateški pristup
Pretilost nije jedini zdravstveni problem koji zahtijeva našu ozbiljnu posvećenost i strateški pristup. Ondrej Koumal iz Philip Morris Internationala upozorio je da Hrvatska ima velik broj pušača, između 30 i 40 posto, te smo druga zemlja po smrtnosti od raka. Problem pušenja proizlazi iz izloženosti otrovnim kemikalijama koje nastaju procesom izgaranja.
- Prevencija ostaje ključna, ali mislim da je naša svrha ujedno isporučiti manje štetne proizvode potrošačima koji žele nastaviti koristiti nikotin - zaključio je Koumal.
Nikolina Škaron, voditeljica odnosa s vlastima i pristupa tržištu Astra Zenece, objasnila je kako im integracija novih tehnologija pomaže da proces od ideje do komercijalizacije nekog proizvoda traje znatno kraće, a ujedno je uz prediktivne tehnologije veća vjerojatnost otkrivanja novih lijekova i molekula.
Istaknula je kako su rana dijagnostika i personalizirani lijekovi važni za uspješno liječenje.
- Potrebno je prenijeti globalne smjernice u kliničku praksu, individualizirati pristup pacijentima i osigurati održiv zdravstveni sustav koji potiče razvoj novih lijekova - poručila je Škaron.
Rijetke bolesti
U Hrvatskoj između 250 i 300 tisuća bolesnika ima dijagnozu neke od rijetkih bolesti, no problem je što ne postoji registar, a jedino bi on omogućio praćenje tijeka bolesti, rezultata i sigurnosti lijekova te da se tako zaključi koja je terapija najučinkovitija, upozorila je Suzana Kober, medicinska direktorica Rochea.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol smatra da su rijetke bolesti područje u kojem koordinacija unutar Europske unije može biti od velike pomoći.
- Mogućnost da se pristupi informacijama i podacima ključna je za bolju dijagnostiku i liječenje, a korištenje zdravstvenih podataka za inovacije predstavlja važan korak naprijed. Ključno je definiranje europske strategije za rijetke bolesti, s jasnim ciljevima i prioritetima, poput onih za rak ili kardiovaskularne bolesti. Europska unija može pružiti dodatnu vrijednost i pomoći u rješavanju problema koje države članice ne mogu same riješiti - uvjeren je Sokol.
Martina Bogut Barić, savjetnica ministrice zdravstva, rekla je da je velik broj terapija već dostupan na listama lijekova, a s godinama se povećava i broj lijekova i iznos koji se izdvaja za posebno skupe lijekove. Među njima su i oni za rijetke bolesti. Konkretno, u deset godina se taj iznos sa 100 povećao na 420 milijuna eura.
Nikolina Škaron iz AstraZenece istaknula je da je najveći izazov integrirati nove tehnologije i tretmane, a istodobno osigurati financijsku pristupačnost i održivost zdravstvenog sustava.
- Hrvatsko zdravstvo je podfinancirano. Podaci jasno pokazuju da bi samo nekoliko posto veća ulaganja bila dovoljna za trenutačnu situaciju, a daljnja ulaganja omogućila bi uvođenje inovacija u zdravstvo - smatra Škaron.
Komentari
0