Ozana Nadoveza, viša savjetnica u Hrvatskoj narodnoj banci i izvanredna profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, dobitnica je ovogodišnje nagrade za najbolji znanstveni rad u redovnoj kategoriji koju je 25. godinu zaredom dodijelila Zaklada "Prof. dr. Marijan Hanžeković". Njezin rad pod naslovom "Utječu li plaće u javnom sektoru na inflaciju?" nagrađen je sa 6500 eura, medaljom i diplomom. U studentskoj kategoriji, 2000 eura i diplome, dobili su Noa Hinger i Lucija Rašić, studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za rad "Pritisak na kamatne stope na depozite u Hrvatskoj: narodne obveznice ili Europska središnja banka?"
"Oba rada su vrlo, vrlo aktualna. Štoviše, pitanja koja obrađuju, kao što su inflacija, plaće i kamatne stope, u samoj su ‘špici‘ današnjeg interesa. Autori su se potrudili iznalizirati ih i ponuditi utemeljene analize", kazala je Katarina Ott, ravnateljica ove Zaklade koja već četvrt stoljeća promiče financijske znanosti i potiče znanstvenike i stručnjake, osobito mlađe, da se bave tom znanstvenom disciplinom.
Procjenjujući potencijalni pritisak ovogodišnjeg visokog rasta plaća u javnom sektoru na inflaciju, Nadoveza je u svom radu došla do zaključka da je direktni utjecaj zanemariv, iznosi 0,15 postotnih bodova. Razlog tome ponajviše je niski udjel usluga javnog sektora u potrošačkoj košarici. Međutim, postoji potencijalno snažan indirektan utjecaj putem agregatne potražnje i prelijevanja rasta plaća s javnog na privatni sektor. "Ovisno o pretpostavkama doprinosa rasta plaća u javnom sektoru agregatnoj potražnji te o razmjeru prelijevanja na rast plaća u privatnom sektoru, ocjenjuje se kako bi ukupan indirektan učinak rasta plaća u javnom sektoru na inflaciju mogao iznositi nezanemarivih 0,34 do 0,88 postotnih bodova", smatra Nadoveza. Ipak, zaključuje da je procijenjeni ukupni doprinos rasta plaća u javnom sektoru od 0,5 do jedan postotni bod "relativno nizak", s obzirom na njihov dvoznamenkasti rast.
Zahvaljujući se za nagradru, kazala je kako se nada da će njezin rad poslužiti kao alat za buduće mjere i reforme, ali i potaknut druge da se bave politekonomskim temama.
Dvoje nagrađenih studenata u svom je radu došlo do zaključka da je izdanje narodnih obveznica u veljači 2023. "omogućilo građanima sigurno ulaganje, posebice nakon višegodišnjeg razdoblja niskih kamatnih stopa u Europi". Uz kombinaciju analize glavnih komponenti i regresijske analize, utvrđeno je da narodne obveznice imaju ograničen utjecaj na kamatne stope, dok ESB pokazuje značajniji učinak. "Rezultati empirijskog istraživanja sugeriraju složenu dinamiku između fiskalne i monetarne politike, s naglaskom na proaktivne mjere vlade za poticanje ulaganja i razvoj hrvatskog tržišta kapitala,“ navode autori.
Nagrađeni radovi bit će objavljeni u časopisu Instituta za javne financije Public Sector Economics, a kako je naglasila Ott, bit će objavljeni i neki nenagrađeni jer su bili "odlični".
Natječaj za nove radove otvoren je prije nekoliko dana, a rok za predaju je 1. lipnja 2025. "Posebno vrijednima smatrat će se ekonomske, pravne i institucionalne teme značajne za razvoj Hrvatske te nova razmatranja, ocjene, sudovi i spoznaje", rekla je Ott. Pri ocjeni radova vrednuju se kvaliteta, originalnost i tehnička izvedba. Za redovitu nagradu, dodaje, uzima se u obzir dob natjecatelja, "tako da mlađi autori dobivaju dodatne bodove".
Zakladu su u spomen na prof. dr. Marijana Hanžekovića osnovali Institut za javne financije, pok. Marijan Hanžeković (mlađi), Ministarstvo financija, HNB, PBZ, Zagrebačka banka i HPB.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....