Dok dobavljače pritišću Rusi, Uprava poručuje: 'Samo ovako opstajemo'

Sukob oko dinamike isplate graničnog duga prerastao je u “institucionalni rat” između najvećih dobavljača i Fortenova grupe. Nakon što je, naime, Privremeno vijeće vjerovnika Agrokora tek preglasavanjem odobrilo izglasavanje refinanciranja roll up kredita teškog 1,2 milijarde eura, dobavljači su zaprijetili pravnim akcijama kako bi naplatili granični dug za 2018. i iduće tri godine.

U nastavku ćemo pokušati odgovoriti na sva bitna pitanja vezana za sukob koji nanosi reputacijsku štetu Fortenovi i nikome u ovoj priči ne donosi ništa dobro.

1. Što je granični dug i što je dogovoreno nagodbom vjerovnika?

- Granični dug se odnosi na poslove i fakture koje su dobavljači s tvrtkama Agrokor grupe ugovorili prije 10. travnja 2017., a koji je došao na naplatu poslije 10. travnja. Do nagodbe vjerovnika Agrokora isplaćen je veći dio graničnog duga, a nagodbom je određeno da će se platiti preostalih 80 milijuna eura, i to tako da će se dug isplatiti ako Konzum u prethodnoj godini, počevši od 2018., bude imao operativnu dobit (EBITDA) veću od 38 milijuna eura.

2. U čemu je glavni spor između Uprave i dobavljača oko isplate graničnog duga?

- Glavni spor je u dinamici isplate duga. Dobavljači su nagodbu tumačili tako da se dug koji im pripada za 2018. mora platiti u 2019., dok je Uprava predložila da im se u ovoj godini isplati samo pet milijuna eura. Potom su dobavljači predložili kompromis prema kojem pristaju da im se u ovoj godini isplati 50 posto od 17,5 milijuna eura (bez kamata) koji im pripadaju temeljem zajednički priznatog izračuna za 2018. i da se u svakoj idućoj godini isplati minimalno 50 posto duga za tu godinu. Uprava je pristala da u ovoj godini plati 50 posto duga, ali se nije htjela obvezati da će isplaćivati minimalno 50 posto duga za iduće godine i zbog toga dobavljači, iz protesta, nisu glasali za refinanciranje roll up kredita.

3. Tko plaća granični dug i kako pokrenuti postupak?

- Granični dug plaća vlasnička kompanija Fortenova grupe u Nizozemskoj, Aisle Dutch TopCo, i to ako na svom računu ima više od 200 tisuća eura. Dobavljači mogu “u skladu sa stručnim utvrđenjem revizora, pokrenuti postupke pred nadležnim sudovima radi (a) ovrhe Godišnjeg iznosa plaćanja dobavljačima ili dijela tog iznosa i kamata na taj iznos, koji je dospio i plativ iz bilo kojih Raspoloživih novčanih rezervi, ali nije plaćen” ili (b) naknade štete zato što je Aisle Dutch TopCo izvršio plaćanje drugim vlasničkim kompanijama Fortenove u Nizozemskoj, iako duguje plaćanje duga dobavljačima.

4. Što nagodba vjerovnika kaže o dinamici isplate graničnog duga za pojedinu godinu?

U nagodbi vjerovnika, poglavlju 20, ne detaljizira se dinamika isplate graničnog duga. Nagodbom je određeno da se 30 dana od objave financijskog izvješća o poslovanju Konzuma treba odrediti iznos duga koji se treba platiti, a nakon tih 30 dana počinje teći kamata od četiri posto u prvih godinu dana ako se tada ne plati granični dug, a šest posto za svaku drugu godinu kašnjenja. Dobavljači u stvari dobivaju financijski vjerovnički papir koji se zove “Instrument zapisa o zajmu” s kamatama od četiri i šest posto, ali ne i datum i rokove isplate tog duga. Dobavljači će u svojoj mogućoj tužbi vjerojatno tumačiti kako se granični dug treba platiti u svakoj idućoj tekućoj godini nakon 2018. za prethodnu godinu, jer se u nagodbi vjerovnika spominje kako će se dug plaćati za godine 2018. do 2021. Dio spora će se voditi i oko toga koja razina likvidnosti Fortenova grupe u Hrvatskoj je dovoljan i nužan uvjet za isplatu graničnog duga i u kojem razumnom roku se mora isplatiti. Bitno je to da se pravna bitka, temeljem nagodbe vjerovnika, u ovom sporu vodi sukladno engleskom pravu.

5. Zbog čega Uprava Fortenove odgađa isplatu graničnog duga?

- Dobavljači u neslužbenim razgovorima tvrde kako ruski Sberbank inzistira na tom odgađanju jer Rusi smatraju da su dobavljači dobili previše nagodbom vjerovnika. Uz to, dobavljači vjeruju kako Sberbank želi što prije prodati svojih 39 posto dionica Fortenova grupe, pa je željela pritiskom prisiliti dobavljače da odustanu od isplate dijela duga. Iz Fortenova grupe, međutim, poručuju kako nije točno da Rusi forsiraju odgađanje plaćanja duga, već ističu da koncern tek izlazi iz stečajnog procesa i uz sve ostale tekuće troškove treba plaćati kamate na kredite, leasing i investicijske troškove. Kako zbog uvjeta refinanciranja roll up kredita ne smiju dizati dodatne kredite za plaćanje tih troškova, u ovoj situaciji ih moraju financirati iz tekućeg poslovanja. A onda je, napominju, kompaniji oportunije plaćati kamate dobavljačima od četiri i šest posto (efektivna kamata za refinanciranje roll up kredita je 8,3 posto) dok investicijska aktivnost, ali i razina likvidnosti, ne dosegne potrebnu razinu za redovno poslovanje, financiranje investicija i drugih dodatnih troškova, pa onda i isplatu graničnog duga.