Prošlotjedna rasprodaja američke imovine rezultirala je padom dolara na najnižu razinu u tri godine i neugodnim rastom cijene zaduživanja. Prinos na desetogodišnje američke obveznice skočio je čak 0,50 baznih bodova, na 4,49 posto. Istodobno, euro je u tjedan dana ojačao oko 3,5 posto, na oko 1,14 za dolar. U prilog tome svakako je išao i dogovor njemačkih političkih stranaka o formiranju koalicije; ulagači su pohrlili kupovati njemačke obveznice koje su ponovno dobile status sigurnog utočišta u razdoblju krize.
Prinos na desetogodišnje Bund obveznice, prema podacima Trading Economicsa, prošlog je tjedna pao za 0,24 bazna poda, na 2,52 posto. Kad je riječ o ostalim europskim zemljama, cijena zaduživanja uglavnom je rasla kod onih izvan eurozone (Velika Britanija, Rumunjska, Mađarska, Češka) dok je kod ostalih blago smanjena ili je ostala nepromijenjena.
Stambeni krediti
"Izrazito izražena volatilnost na inozemnim financijskim tržištima nije se značajnije odrazila na kretanja hrvatskih euroobveznica, kao ni lokalnih izdanja. Prinos na hrvatsku desetogodišnju euroobveznicu kreće se na razinama blago iznad 3,3 posto, što predstavlja spread oko 75 baznih bodova u odnosu na referentni njemački Bund", stoji u tjednom pregledu RBA "Uz carine i tržišta jedino što je sigurno jest nesigurnost".
PROČITAJTE VIŠE Dolar pao na najnižu razinu u tri godine: ‘Pad dolara nije samo posljedica trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više...‘
Taj spread, ili raspon, u odnosu na njemačku obveznicu proširio za oko 15 baznih bodova u odnosu na razine iz ožujka, kada je zabilježen snažan rast prinosa njemačke obveznice, kao reakcija na najavljeni paket fiskalnih poticaja u Njemačkoj. Međutim, u narednom periodu analitičari RBA očekuju da će se zadržati "oko trenutnih razina". Ministarstvo financija, očito je, nema razloga za brigu u pogledu financiranja svojih potreba, tim prije što je tijekom ožujka mahom zadovoljilo trenutačne potrebe. Izdalo je više vrijednosnih papira na domaćem tržištu, uključujući i dvogodišnju "narodnu" obveznicu građanima uz prinos od 2,6 posto.
Premda je aktualni carinski rat unio veliku neizvjesnost u pogledu rasta ekonomije i inflacije, tržišta očekuju da će Europska središnja banka na ovotjednom sastanku nastaviti sa smanjivanjem ključnih kamatnih stopa, za dodatnih 0,25 baznih bodova. No, ostaje i opcija "pauziranja". Kako bilo, prilično je izgledno da će se depozitna kamatna stopa, po kojoj banke drže novac kod središnje banke, tijekom godine spustiti sa sadašnjih 2,5 posto na dva posto. Politika spuštanja kamatnih stopa ESB-a, očekivati je, nastavit će se prelijevati i na privatni sektor. Prosječne kamatne stope hrvatskih banaka na novougovorene kredite poduzećima i stanovništvu u veljači su bile osjetno niže nego mjesec prije. U slučaju poduzeća, prema podacima HNB-a, smanjile su se za 28 baznih bodova i iznosile su 4,02 posto.
PROČITAJTE VIŠE Europa bruji o najgorem scenariju, Kinezi se spremaju za svjetski valutni rat, upitna sudbina dolara!
Na stambene kredite pale su za 50 baznih bodova, na 3,2 posto. Posljedica je to, ponajprije, HPB-ove vrlo atraktivne ponude za stambene kredite sredinom siječnja, koju su slijedile i druge banke. Kamatne stope na stambene kredite, navodi HNB u mjesečnom Biltenu, smanjile su sve sistemski važne banke, uz relativno stabilan obujam novih kredita. Ipak, samo je HPB, pritom, povećao i svoj tržišni udio u novoodobrenim stambenim kreditima, "dok su se tržišni udjeli ostalih banaka, koje su kamatne stope snizile nešto kasnije, smanjili".
Oročenje štednje
Prosječne kamatne stope na gotovinski kredite u veljači su iznosile 5,91 posto i bile su za dva bazna boda više nego mjesec prije, dok su u godinu pale za 37 bodova. Nastavio se i trend postupnog smanjivanja kamatnih stopa na depozite, prisutan od kraja prošle godine. Na prvi put oročene depozite stanovništva banke su imale osam baznih bodova niže stope nego u siječnju, iznosile su 1,84 posto. Istodobno su na postojeće depozite pale dva bazna boda, na 0,45 posto.
Komentari
0