Država Interfinanceu mora platiti 30 milijuna kuna zbog uzimanja dozvole za rad

Trgovački sud u Zagrebu, trinaest godina nakon što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga pod palicom tadašnjeg šefa Ante Samodola uz puno medijske pompe oduzela dozvolu za rad brokerskoj kući Interfinance, presudio je da Republika Hrvatska mora Interfinanceu isplatiti 13,4 milijuna kuna sa zateznim kamatama od 28. prosinca 2007. Prema prvim neslužbenim izračunima, država jednom od prvih nebankarskih brokeraja morati platiti oko 30 milijuna kuna zbog nezakonitog oduzimanja dozvole. No, čini se da to ipak neće biti kraj još jedne pravno sudske trakavice koja se vuče godinama, jer je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, koje u tom predmetu zastupa Republiku Hrvatsku odnosno regulatora tržišta kapitala, uložilo žalbu.

Sve je počelo u siječnju 2007. godine kad je Hanfa Interfinanceu, pod sumnjom da su manipulirali cijenama, pročešljala kupnju i prodaju velikog paketa dionica Hidroelektre niskogradnje te im uvjetno uzela dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. Tim je rješenjem određeno da se dozvola neće oduzeti ako u razdoblju od godinu dana brokeri Interfinancea ne povuku neki potez zbog kojeg bi im se mogla uzeti dozvola za rad trajno. No, u kontroli prodaje i kupnje dionica umaške tvrtke Istra-auta te godine dolazi do krešenda u sukobu Denisa Fudurića i Hanfe zbog tipfelera u dopisu koji je Interfinance ispravio kasnije. Međutim, Hanfa tu nehotičnu omašku, pokazalo se u postupku, proglašava laganjem Hanfi i za to oduzima dozvolu za rad.

Tad se zakotrljala lavina tužbi. Interfinance je odmah pokrenuo upravni spor i već u listopadu sljedeće godine Upravni sud je usvojio njegovu tužbu i utvrdio da je rješenje Hanfe nezakonito i poništeno. Istom presudom Upravni sud je Hanfi naložio da u ponovnom postupku upotpuni činjenično stanje i tada zaključi treba li umjesto poništenog akta donijeti drugi. No, regulator tržišta kapitala je i u ponovljenom postupku ostao pri starom mišljenju.

Međutim, Interfinance se nije pokolebao nego je podnio ustavnu tužbu i tužbu za naknadu štete Trgovačkom sudu u Zagrebu. Tri godine kasnije Ustavni sud presudio je u korist Interfinancea i utvrdio da je društvu bilo povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom 29. stavak 1. Ustava. Njime se jamči da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Prema mišljenju Ustavnog suda u ovom predmetu "arbitrarna odluka predstavlja ustvari nezakonitu odluku odnosno odluku koja je donesena uslijed nezakonite radnje njezinog donositelja".

Ovo ljeto zagrebački Trgovački sud, kako doznajemo, presudio je da Republika Hrvatska radi naknade štete Interfinanceu mora isplatiti 13,4 milijuna kuna sa zateznim kamatama od 28. srpnja 2007. godine. A one nisu male. Primjerice, 2007. godine zatezna kamata je iznosila 15 posto, 2008. do 2011. bila je 14 posto…

Doduše, Interfinanceu nije prošao zahtjev da mu se isplati i 15,5 milijuna kuna sa zateznim kamatama na ime štete zbog povrede ugleda, dobrog glasa i časti zbog nezakonitog rješenja Hanfe.

No, problem je što ovaj slučaj nije jedini iz vremena ere Ante Samodola u Hanfi koji bi porezne obveznike mogao dosta koštati. Slična situacija je i s Quaestusom Borislava Škegre, koji je tuži za naknadu štete i potražuje oko 25 milijuna kuna zbog oduzimanja licence. Atlantic Trade bi mogao za to što je Vrhovni sud poništio presudu Visokog upravnog suda i rješenja Hanfe za isplatu razlike u cijeni manjinskih dioničara Kalničkih voda tražiti naknadu štete od oko 7,7 milijuna kuna samo glavnice.

A tu je i najsvježiji primjer Nexusa, koji je iz nešto bliže povijesti, ali bi isto tako mogao završiti sa sudskim epilogom koji se piše s nešto malo više nula za nezakonito oduzimanje dozvola za rad u slučaju Agrokor.