Eksplodirala kriza sa stanovima u Njemačkoj: ‘Na jedan oglas javi se 300 ljudi, a pogledajte koliko sada košta najam!‘

Njemačko tržište nekretnina prolazi kroz najveću krizu u posljednjih desetak godina. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prošle je godine izdano 17 posto manje građevinskih dozvola nego 2023., što je treći uzastopni godišnji pad i najniža razina od 2010. godine. Druga polovica godine donijela je blago usporavanje tog negativnog trenda, ali je građevinski sektor i dalje u lošem položaju, a stambena kriza je posebno izražena u velikim gradovima. Iako se očekivalo da će smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke pomoći, nije za očekivati da će u kratkom roku doći do oporavka.

PROČITAJTE VIŠE Nacionalni plan pod upitnikom, ništa od jeftinijih stanova: Upravo se otvorilo milijunsko tržište, brojnim građanima kupnja - nedostižna!

Iako je dostupnost stanova rastući problem u Njemačkoj, Tagesschau piše da izgradnja novih stambenih jedinica ne napreduje željenom brzinom zbog tri problema - visokih troškova građevinskog materijala, složenih birokratskih procedura i sve strožih građevinskih standarda. Ta zemlja, naime, ima čak 16 građevinskih propisa na razini saveznih pokrajina pa je proces izdavanja dozvola dodatno komplicira.

Prema najnovijim podacima izgradnja novih stambenih jedinica je pala u svim segmentima. Najveći pad broja dozvola za izgradnju u odnosu na 2023. zabilježen je u slučaju obiteljskih kuća (20,3 posto), slijede dozvole za višestambene zgrade (19,7 posto) i stanove (19,4 posto), dok je najmanje pao broj dozvola za izgradnju s kuća s dva kućanstva (kategorija nekretnine koja u postoji u Njemačkoj) - 11,3 posto.

Kovoditeljica i glavna kandidatkinja krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Alice Weidel vidi se na ekranu dok sudjeluje u TV debati u Berlinu 16. veljače 2025., uoči parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati 23. veljače 2025.

Michael Kappeler/Afp

Višestambene zgrade čine dvije trećine ukupne novogradnje u Njemačkoj. Prema najnovijim prognozama, očekuje se da će se u 2025. izdati samo 210 tisuća građevinskih dozvola, čak 45 posto manje nego 2023. Izgradit će se tek oko 230 tisuće novih stambenih jedinica, što je znatno manje od cilja njemačke vlade od 400 tisuće novih stanova godišnje. Ta neravnoteža između broja potrebnih i broja izrađenih stanova mogla bi se održati godinama.

Trenutačno je potražnja za stanovima koji se iznajmljuju toliko velika da na jedan oglas u Berlinu stigne i do 300 zahtjeva za razgledavanje. Imućniji građani onda mogu ponuditi iznos nešto veći od traženog, dok se oni s manjim prihodima mogu samo nadati da će i bez toga uspjeti unajmiti stan. Najveći prosječni rast zabilježen je u Kölnu, gdje je najam po kvadratnom metru za novogradnju porastao s 12,88 eura u 2022. na 16,75 eura dvije godine kasnije.

Nova studija Centra za europske društvene studije (MZES) sa Sveučilišta u Mannheimu otkrila je da će stanari s niskim primanjima vjerojatnije podržati ekstremno desnu stranku Alternative für Deutschland (AfD) ako žive u regijama s rastućim stanarinama. Prema njihovom istraživanju ako se prosječna stanarina u lokalnom području stanara s niskim primanjima poveća za najmanje jedan euro po kvadratnom metru, postoji četiri postotna boda veća vjerojatnost da će ti građani dati podršku AfD-u kada sudjeluju u anketi.

“Stranke na radikalnom, desnom spektru imaju koristi od strahova ljudi. Ovaj obrazac je dobro poznat i u skladu je s rezultatima brojnih drugih studija”, istaknuo je autor studije Denis Cohen u priopćenju za javnost.

Iz MZES-a su objasnili da će stanovnici s niskim primanjima vjerojatnije dati podršku AfD-u, čak i ako nisu izravno pogođeni porastom prosječnih stanarina jer, primjerice, žive u socijalnim stanovima ili imaju stari ugovor o najmu.

“Oni doživljavaju rastuće stanarine kao latentnu prijetnju svom socioekonomskom statusu”, dodao je Cohen.

Građani Njemačke su posebno osjetljivi na cijene najma jer je to zemlja s najvećim udjelom ljudi koji žive u unajmljenom stanovima (52,4 posto) u Europskoj uniji, ujedno jedina u kojoj više građana živi u unajmljenom nego vlastitoj nekretnini, a stanari stanodavcima plaćaju treći najveći udio plaća. Studija Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) iz 2024. također je pokazala da se broj stanara koji troše više od 40 posto svojih prihoda na stanarinu gotovo utrostručio od ranih 1990-ih - s 5 posto na 14 posto.