Nakon što je Europska unija zaprijetila da bi kao odgovor na daljnje uvođenje američkih carina na europsku robu mogla uvesti i carine na poljoprivredne proizvode iz SAD-a, njemački poslovni dnevnik Handelsblatt upozorio je da bi spomenuti razvoj događaja mogao dovesti do rasta cijena mesa na Starom kontinentu.
Polazeći od očekivane reakcije EU da SAD-u, u slučaju da Trumpova administracija nastavi carinski rat, uvede carine gdje je američka ekonomija najosjetljivija, Handelsblatt procjenjuje da bi Bruxelles mogao staviti namet na uvoz američke soje.
- Glavni dobavljač soje u Europi je SAD, a najveći u Njemačkoj, kao posebno važnom tržištu. Soja se prerađuje u sojinu sačmu, koja je važan sastojak hrane za svinje, perad i goveda, a nezaobilazna je zbog visokog sadržaja proteina. Međutim, u samoj EU ne proizvode se dovoljne količine. Puno soje dolazi i iz Brazila - napominje ugledni poslovni dnevnik kojem je njemačka udruga mesne industrija potvrdila da je u slučaju carinjenja soje rast troškova proizvodnje mesa neizbježan. Prvo bi, prema istim izvorima, rast troškova osjetili uzgajivači svinja, goveda i peradi, a zatim bi se to prenijelo i na cijene mesnih prerađevina.
- Trenutačno je nemoguće procijeniti koliko bi mogla biti povećanja cijena - poručeno je Handelsblattu iz spomenute udruge. Osim što visina carine još nije utvrđena, dodaje list, nejasno je i mogu li i kojim količinama druge zemlje dobavljači nadomjestiti američki uvoz.
- Nikada nismo imali toliko soje na svjetskom tržištu kao sada - komentirala je za spomenuti dnevnik analitičarka tržišta Nadja Pooh. Jedan od nepovoljnih čimbenika za europsku opskrbu sojom je što SAD i Brazil zajedno osiguravaju preko 90 posto potreba tržišta Starog kontinenta, a odmaže i činjenica da je jedan od manjih dobavljača i Ukrajina, odakle je dobava otežana zbog ruske agresije.
PROČITAJTE VIŠE - "Ni Kanada, ni Kina, ni Meksiko, ni Europa. Jasno je identificiran najveći gubitnik Trumpova trgovinskog rata!"
Zamjena dobavljača
Generalni direktor njemačke udruge za trgovinu hranom Philipp Hennerkes podsjeća da su "carine i drugi nameti na cijene uvijek štetni za potrošače".
- To je posebno loše u ekonomski teškim vremenima - dodao je Hennerkes za Handelsblatt ciljajući na to da zamjena dobavljača robe koja je poskupjela zbog nameta dobavljačem koji takve namete nema ne mora nužno značiti i jeftiniji izvor nabave.
Kao odgovor na američke carine na uvoz čelika i aluminija, koje su na snagu stupile 12. ožujka, EU je nedavno najavila protumjere za američke proizvode. Kao prvi korak, od travnja će se uvesti nove carine na uvoz viskija, traperica, motocikala i maslaca od kikirikija, između ostalog. Daljnje dodatne carine EU mogle bi uslijediti sredinom travnja te se očekuje da bi mogle obuhvatiti poljoprivredne proizvode iz SAD-a.
Zanimljivo je da se soja u središtu odmjeravanja snaga između EU i SAD-a našla i u prvom predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa. I tada je Trump prijetio totalnim carinskim ratom s Europom, pa je briselska administracija predvođena Jean-Claudeom Junckerom ubacila soju za pregovarački stol sa State Departmentom. Prema nekim tumačenjima, postojala su određena ograničenja u propisima EU o sigurnosti hrane za uvoz američke soje u Europu, što je također stavljeno na stol u pregovorima Bruxellesa i Washingtona. U svakom slučaju, rezultat spomenutih pregovora o soji je bio da je EU drastično povećala uvoz američke soje u 2018., za 133 posto. Prema tadašnjem očitovanju Europske komisije Dnevnik.hr-u, američke cijene soje bile su 2018. najkonkurentnije, s padom cijene sredinom godine za čak 25 posto.
Komentari (0)
Komentiraj