Europska središnja banka ponovno spustila kamate, evo kako će to utjecati na Hrvatsku

Europska središnja banka (ECB) smanjila je svoju referentnu kamatnu stopu ( kamatne stope koje su osnova za sve vrste financijskih ugovora kao što su to npr. krediti, prekoračenja po bankovnim računima te druge kompleksnije transakcije) za četvrtinu postotnog boda, na 2,5 posto, dok inflacija u europodručju nastavlja padati prema ciljanih 2 posto. Ovaj potez, koji je tržište i očekivalo, šesto je uzastopno smanjenje kamatnih stopa otkako je ECB u lipnju prošle godine započeo s njihovim spuštanjem nakon što su dosegle rekordnih 4 posto kako bi suzbile visoku inflaciju.

Trenutna razina kamatne stope najniža je od veljače 2023. godine. Trgovci na financijskim tržištima procjenjuju kako bi tijekom godine moglo uslijediti još jedno ili dva smanjenja od četvrt postotnog boda. Nakon objave odluke ECB-a, euro je ojačao u odnosu na američki dolar za 0,3 posto, dosegnuvši vrijednost od 1,082 dolara.

Inflacija u europodručju pala je s vrhunca od 10,6 posto u listopadu 2022. na 2,4 posto u veljači 2025., no gospodarski oporavak ostaje spor. Očekuje se da će na ekonomske izglede Eurozone utjecati i planovi Friedricha Merza, koji se priprema za preuzimanje funkcije njemačkog kancelara, a koji predviđaju stotine milijardi eura novih zaduživanja za jačanje obrambene potrošnje i modernizaciju infrastrukture. Neki analitičari smatraju da bi taj plan mogao udvostručiti očekivani gospodarski rast Njemačke u 2026. godini na 2 posto.

ECB je, ne uzimajući u obzir Merzove najave, ponovno snizio svoju prognozu rasta za 2025. godinu, šesti put zaredom, ali i za 2026. i 2027. godinu. Trenutno očekuje rast BDP-a europodručja od samo 0,9 posto u ovoj godini, što je pad u odnosu na procjenu iz prosinca koja je iznosila 1,1 posto. Prošlogodišnji rast bio je skromnih 0,7 posto.

Kako će odluka ECB-a utjecati na Hrvatsku?

Podsjetimo, Hrvatska narodna banka nema neovisnu monetarnu politiku od ulaska u europodručje, a odluka Europske središnje banke o smanjenju kamatnih stopa mogla bi donijeti olakšanje građanima i poduzetnicima u Hrvatskoj, s obzirom na to da su mnogi krediti vezani uz referentne stope poput Euribora (referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu od 1.1.1999. za eure). Niže kamate na kredite trebale bi potaknuti nova ulaganja i povećati potrošnju, dok bi se istovremeno trebali smanjiti troškovi zaduživanja za državu. S druge strane, smanjenje kamatnih stopa može značiti i niže kamate na štednju, što bi građane moglo potaknuti da traže alternativne oblike ulaganja poput tržišta kapitala ili nekretnina.