Evo kako će hrvatski umirovljenici ulagati u domaće startup­ove

Hrvatski startup Top Digital Agency, ili skraćeno TDA, u samo 26 sati javne crowdfunding kampanje na platformi Funderbeam u veljači prikupio je čak 140 posto od inicijalno istaknutog iznosa. Sada investitorima preostaje da se nadaju da će tim od 18 članova koji je u Zagrebu okupio osnivač Goran Deak, poduzetnik s desetogodišnjim iskustvom u marketingu i prodaji, s tim kapitalom realizirati najavljenu ekspanziju i zaista postati globalno online tržište za digitalne agencije.

Potencijal za ozbiljan biznis su, svakako, dobro uočili, a u njega su uvjerili 104 ulagača na platformi koju podržava i Zagrebačka burza, kojima su se opisali i kao “Tinder za digitalne agencije”. (Tko ne zna, Tinder je popularna aplikacija za upoznavanje.) Dosad su najbrža crowdfunding kampanja provedena na Funderbeamu prikupili su 420 tisuća eura.

Globalno tržište digitalnih usluga je golemo, i raste, proteže se od dizajna web stranica preko optimizacije pretraživanja do oglašavanja na društvenim mrežama i dizajna korisničkog iskustva. Lani su kompanije na njih potrošile 300 milijardi dolara, a prema istraživanju TDA, postoji više od dva milijuna digitalnih agencija koje trenutačno pokušavaju zadovoljiti tu potražnju. Glavni operativni direktor TDA je Amerikanac Scott Coleman, bivši profesor na Rochester Institute of Technology i odvjetnik specijaliziran za financije koji u svom profesionalnom CV-u navodi da je dosad predstavljao državne i privatne investitore u poslovima koji su ukupno vrijedili više od 15 milijardi dolara. Prema njegovim i Deakovim najavama, ove bi godine TDA trebao doseći oko 700 tisuća dolara prihoda, iduće godine 2,3 milijuna dolara… a za četiri godine računaju da će, s novim investicijama, doseći 20 milijuna dolara prihoda, otkad planiraju da će početi isplaćivati i dividendu. Ratko Knežević, vodeći ulagač u taj startup, koji im je pomagao i oko kampanje na Funderbeamu, već 14 godina investira u tvrtke izlistane na Zagrebačkoj burzi, a među drugim zapaženijim ulagačima je i Ratko Bajakić, vlasnik zagrebačke investicijske kuće ICF.

Pitanje za širu javnost je tu, zapravo, sljedeće: možete li zamisliti da u takvu kompaniju, čija je tržišna vrijednost trenutačno procijenjena na oko tri milijuna dolara i imaju tek 70-ak tisuća dolara prihoda, uloži domaći obvezni mirovinski fond? Da je fond koji ulaže vaš novac za vašu buduću mirovinu na mjestu jednog od investitora koji čekaju isplatu (zasad fikcionalne) dividende nakon 2020. godine? Ili čekaju mogućnost da eventualno, za godinu-dvije, prodaju udjel u TDA po višoj cijeni, u sekundarnom trgovanju na platformi Funderbeam?

Prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, promijenjenom u sklopu zadnje mirovinske reforme, od ove godine mirovinski fondovi mogu ulagati i u startupe. To je izazvalo prilično burnu raspravu, ali zakonodavac nije odustao i prema postojećim uvjetima OMF-ovi bi mogli ukupno maksimalno uložiti u startupove oko 100 milijuna kuna. Doduše, to još nije pokušao niti jedan od njih. Čekaju detaljne smjernice hrvatskog regulatora tržišta kapitala (Hanfa) i tek nakon toga će moći krenuti u istraživački pohod.

Za mirovince je to zaista terra incognita, ali posebnog razloga za brigu među članovima mirovinskih fondova, građanima, zapravo ne bi trebalo biti. Okvirna pravila će postaviti Hanfa, a u pitanju je jako mali dio portfelja koji će biti izložen tako rizičnom ulaganju kao što su startupovi, pa mirovine neće biti ugrožene. Na ta se ulaganja mirovinaca, kako nam kažu domaći investicijski stručnjaci, treba gledati kao dio njihova društveno odgovornog poslovanja, ulog u jačanje startup scene. Zakon konkretno propisuje da na taj način mogu angažirati do 0,1 posto imovine fondova kategorije B te do 0,2 posto imovine fondova kategorije A. Ukup­na imovina mirovinskih fondova sada je oko 100 milijardi kuna.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman najavljuje da će smjernice izdati prije ljeta, a do tada će na internetskim stranicama Agencije izlistati i popis platformi na kojima mirovinski fondovi mogu ulagati u startupove. Hoće li to biti i Funderbeam, na kojem je uz TDA trenutačno još nekoliko uspješnih domaćih tvrtki (Include, Pivovara Medvedgrad, Entrio, Aspida i Sense Consulting), nije zasad želio komentirati, a na to pitanje odgovor nestrpljivo čeka i šefica Zagrebačke burze Ivana Gažić. To bi svakako podiglo i zanimanje drugih investitora za Funderbeam, kao i oživilo trgovanje udjelima na toj platformi koja se hvali da je sigurna i moderna, temeljena na blockchain tehnologiji.

Što je zamislila Hanfa, kakve osigurače? Žigman nam zasad otkriva tek nekoliko detalja: prvo, platforme preko kojih mirovinski fondovi mogu ulagati moraju ispuniti međunarodne kriterije transparentnosti kako bi Hanfa mogla obavljati nadzor, a, drugo, novac kojim upravljaju obvezni mirovinski fondovi mora završiti u hrvatskim startupovima.

“Hrvatski umirovljenici trebaju financirati hrvatske startupove”, objašnjava Žigman kako Hanfa namjerava usmjeriti primjenu članka 125, stavka 1, točke 12 Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Taj članak propisuje ulaganja u “prenosive vrijednosne papire i/ili udjele kojima se trguje odnosno koji se nude putem uređenih sustava za prikupljanje kapitala koje priznaje Agencija”, a to se primjenjuje i na startupe. U javnosti je dosad prevladavalo mišljenje da će mirovinci u njih moći ulagati samo preko rizičnih fondova (odnosno alternativnih investicijskih fondova), ali Žigman potvrđuje da će moći i izravno.

Jasno je, međutim, da to neće biti baš intenzivno te da je povika koja je oko toga nastala bila pretjerana. Domaćih fondova zainteresiranih za startupove (tzv. venture capital fondova) u Hrvatskoj baš i nema, pa će mirovinci morati sami u pretraživanje platformi koje odobri Hanfa. S druge strane, s obzirom na uvjet da startup mora biti hrvatski, teško da će u skorije vrijeme uspjeti investirati maksimalni dozvoljeni iznos i stvoriti kredibilni portfelj. Ponuda je, naime, prilično skromna, a formalni uvjet o “podrijetlu” ne zadovoljava čak ni startup iz našeg teksta budući da je TDA osnovan sa sjedištem u Irskoj. Razlog? Goran Deak navodi da je tamo lakše poslovati, postoje za njih porezne olakšice i zahtijeva se manje papirologije. I neki drugi startupi s osnivačima iz Hrvatske izabrali su kao sjedište strane gradove, među ostalim jer su to od njih tražili investitori, a kod kuće zadržali razvojne timove.

Što se tiče fondova rizičnog kapitala, prilično je aktivan regionalni Enterprise Innovation Fund, kojim upravlja slovensko društvo South Central Ventures, a kapital mu je mješavina javnih i privatnih izvora. Njegove su mete zreliji startupovi, a među njima je Agrivi, primjerice, hrvatski startup za poljoprivredu. One u ranoj fazi razvoja uskoro će hvatati novi fond, nazvan ESIF Fond rizičnog kapitala, težak 35 milijuna eura, iz javnih izvora (fonda EU). Njime će, neslužbeno se saznaje, upravljati društvo Fil Rouge Capital, koje bi trebalo privući i privatni kapital, a Stevica Kuharski, osnivač Locodelsa, bit će im “scout” koji će tražiti lokalne startupove.

Bit će zanimljivo promatrati sudbinu te šarolike financijske ponude koja polako nastaje oko startupova, od atraktivne investicijske platforme poput Funderbeama, pojave domaćeg fonda rizičnog kapitala do mogućnosti izravnog ulaganja obveznih mirovinskih fondova. K tome, ZICER, inovacijski centar gdje se smjestio veći dio zagrebačkih startup timova, sada najboljima među njima nudi “konvertibilne zajmove”, financijski instrument koji mogu tretirati kao zajam koji će otplatiti kada dođu do dovoljno prihoda ili kao vlasničko ulaganje. Čini se stoga da je napokon došlo vrijeme kad će za poduzetne i tehnološki napredne timove biti novca napretek, a možda nastane i akcelerator koji bi ih ozbiljno lansirao. Dosad je to bio priličan problem. Primjerice, Beyond Seen Screen, koji je upravo dobio konvertibilni zajam od zagrebačkog ZICER-a i Grada Zagreba, nedavno je ušao u slovenski program ABC Acceleratora. “Kako su oni prepoznali naše mogućnosti te su odlučili da smo odlični za njihov program, sada smo u fazi dobivanja pomoći kroz mentorstvo, edukaciju te pomoć u pripremama za razgovore s potencijalnim klijentima i investitorima”, kaže nam Miroslav Zarić, suosnivač i operativni direktor.

Zanima vas što radi Beyond Seen Screen? Jednostavno rečeno, razvija platformu koja omogućava gledateljima videosadržaja da pomoću pametnih telefona skeniraju i prepoznaju što gledaju. Kakva će im biti sudbina, tko zna, mnogi startupovi propadnu. Zarić naglašava da su svjesni da konstantno moraju razvijati svoju tehnologiju, što zahtijeva i vrijeme i novac, a zbog toga su im sve opcije zanimljive, i rizični fondovi, i poslovni anđeli i platforma Funderbeam. Možda, dakle, dospiju i u portfelj jednog od mirovinskih fondova. Mislite o tome dok gledate film ili kuharski show, a preko njihove platforme provjeravate tko je autor filma ili tražite detalje recepta.