DVOSTRUKO OPOREZIVANJE

Farmaceuti, IT i proizvođači oružja i dalje gube novac: ‘Ovo je krah hrvatske ekonomske diplomacije‘

Hrvatska jedina u EU nema ratificiran sporazum sa SAD-om, a time su posebno pogođene srednje i male tvrtke

Ilustracija

 Srecko Niketic/Cropix/Cropix

Hrvatska i Sjedinjene Američke Države krajem 2022. potpisale su sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. No, ratifikacije sporazuma i dalje nema, a hrvatski poduzetnici koji posluju na tržištu SAD-a tvrde da gube mnogo novca i sve su bjesniji.

Dvostruko oporezivanje podrazumijeva plaćanje istog poreza u dvije države, a njegovo ukidanje omogućilo bi hrvatskim tvrtkama lakše uključivanje u tržište Sjedinjenih Američkih Država. To pogotovo vrijedi za manje tvrtke.

- Nepostojanje ugovora bila je ozbiljna prepreka za hrvatska i američka mala i srednja poduzeća. Organizacija poslovanja preko trećih zemalja nosi dodatne troškove i organizacijski je kompleksnija. Ako ste tek počeli poslovanje u SAD-u i ono ne čini velik dio prihoda, dodatni troškovi i administrativne prepreke djeluju odvraćajuće. Iako takve troškove velike korporacije mogu podnijeti, i njima je bitno da postoje mogućnost optimizacije troškova i smanjenje administrativnih zahtjeva - objašnjava Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).

Veliki igrači

Korporacije najčešće mogu probleme s dvostrukim oporezivanjem riješiti tako da jednostavno vode posao preko svojih podružnica u zemljama Europske unije. Naime, Hrvatska je jedina zemlja EU u kojoj taj sporazum nije ratificiran.

Na tržištu SAD-a najviše sudjeluju hrvatski proizvođači oružja, farmaceuti i IT industrija. I dok veliki igrači prve dvije spomenute industrije imaju mehanizme i sredstva za amortiziranje poreznih troškova, IT sektor čine uglavnom srednji i mali poduzetnici.

- Prema statusu našeg ugovora s Valveom i Microsoftom (najveće svjetske digitalne distribucijske platforme za videoigre, obje registrirane u Sjedinjenim Državama) i prema statusu koji naša tvrtka ima u SAD-u, nama je od 2020. naplaćeno više od 200.000 dolara američkog poreza (porez na prodaju u SAD-u je 30 posto). Za mali studio iz Hrvatske to je golem iznos. Nakon što nam je promet automatski umanjen za taj iznos, u Hrvatskoj nam se naplaćuje i naš domaći važeći porez na dobit - objašnjava Mario Mihoković, jedan od četvorice osnivača gaming studija Little Green Mena (LGM).

Jedinstveno tržište

Proces ratifikacije ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u SAD-u ima strogu proceduru. Potpisani ugovor ide prvo u State Department, a nakon toga u Senat. U Senatu se ugovori obrađuju redoslijedom dolaska.

Aleksandar Gavrilović, direktor gejmerske tvrtke Gamechuck, ogorčen je razvojem situacije, a kao glavnog krivca detektira nesposobnost hrvatske gospodarske diplomacije. Navodi kako je Slovenija potpisala ugovor u lipnju 1999., a Kongres SAD-a ratificirao ga je krajem iste godine.

- Ovo je daleko od jedinog problema koji imamo na navodno jedinstvenom tržištu Europske unije, ali on možda na najbolji način oslikava našu politiku "partnerskog odnosa" prema SAD-u, koji se svodi na trošenje stotina milijuna eura na polovne Bradleyje i savezničko glasanje u svim pitanjima čak i po cijenu međunarodnog obraza dok oni nisu u stanju u godinu dana potpisati nešto što su već potpisali sa svim ostalim zemljama Europske unije, ali i zemljama poput Armenije i Kirgistana. Od ostalih problema gospodarske diplomacije, spomenuo bih da su hrvatske tvrtke u manjini u EU i po činjenici da ni dan-danas ne mogu nuditi usluge na najvećoj donacijskoj platformi Kickstarter ako prvo ne otvore podružnicu u, primjerice, Sloveniji. Svi ovi problemi rješavaju se u Hrvatskoj ne gospodarskom diplomacijom kao u drugim zemljama, nego sami od sebe kada nas zadesi sreća, kao što je i Google prije nekoliko godina napokon dopustio hrvatskim tvrtkama prodaju njihovih aplikacija u svojoj trgovini - elaborira Gavrilović.

Čeka se američki Senat

Andrea Doko Jelušić smatra da je ugovor potpisan tek 2020. iz niza razloga, poglavito onih administrativnih, vezanih uz pristupanje EU. No, nakon što je ugovor potpisan, tvrdi, najteži je dio iza nas. Kaže da u ovom trenutku ne možemo reći da ratiikacija sporazuma kasni.

- U trenutku kad je naš ugovor potpisan, ispred nas su na rasporedu američkog Senata bili Čile, Mađarska i Poljska. Čile je ratiikaciju čekao deset godina jer neko vrijeme SAD nije ratiicirao nikakve ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s drugim zemljama. Poljska ima ugovor još iz 70- ih godina 20. stoljeća, ali očito se radi o promjenama koje je potrebno ratiicirati. Mađarska je imala ugovor koji je prestao važiti početkom ove godine. Značajan dio prošle godine tako se razmatrao ugovor s Čileom koji je Senat potvrdio tek u jesen 2023. Za to vrijeme drugi su ugovori čekali svoj red. U ovom trenutku ne možemo reći da postoji kašnjenje u ratiikaciji ugovora s Hrvatskom - zaključuje Andrea Doko Jelušić koja očekuje da će ugovor biti ratiiciran ove ili najkasnije sljedeće godine. - Kada je sporazum napokon potpisan, nevjerojatno smo odahnuli računajući da je to pitanje napokon riješeno te da će lakše poslovanje napokon postati stvarnost. No, nakon potpisivanja je prošlo više od godinu dana i cijela je stvar opet negdje zapela, a mi i dalje plaćamo poreze u dvije države i ne znamo gdje je kraj tome - pita se Mario Mihoković. (L.F.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 08:58