Fogec: 'Poboljšanje ulagačke klime u Hrvatskoj u interesu je svih, a ne samo investitora'

Više od šest mjeseci prošlo je od objave ‘Bijele knjige’ Udruženje stranih ulagača (FIC) u Hrvatskoj za 2017. u kojoj su tradicionalno pobrojani problemi na koje ulagači nailaze na našem tržištu s prijedlogom mjera koje bi država trebala donijeti za povećanje ulaganja.

Zabrana naplate neplaćenog poreza bez pravomoćne sudske presude, ubrzanje rada sudova kroz ukidanje prakse vraćanja odluka na nižestupanjski sud, ukidanje naknada za šume, Hrvatsku turističku zajednicu i spomeničku baštinu te forsiranje izvansudskih nagodbi u trgovačkim sporovima - samo su neke od novina koje je FIC predložio državi krajem studenoga prošle godine predstavljajući izdanje ‘Bijele knjige’ za prošlu godinu.

Od tada do danas, kako doznajemo od predsjednika FIC-a Mladena Fogeca, nije uslijedio ni zajednički sastanak Vlade i stranih ulagača kako bi se razmotrili prijedlozi FIC-a, a kamoli da se nešto od predloženoga primijenilo.

- Neslužbenih razgovora s predstavnicima Vlade i nadležnih ministarstava s našom udrugom ima jer se vidimo na raznim poslovnim skupovima i panelima. No, službenih razgovora o ‘Bijeloj knjizi’ za 2017. nije bilo, niti smo dobili poziv iz Vlade da se o tome razgovora - kaže Fogec.

Na pitanje kakva je reakcija u neslužbenim razgovorima s Vladinim i dužnosnicama ministarstava na zaključke ‘Bijele knjige’, Fogec uzvraća kako FIC dobiva deklarativnu potporu s druge strane, ali, dodaje, ništa više od toga.

- Nije to karakteristično samo za ovu Vladu, tako je već 25 godina. Nama je lanjsko bilo peto izdanje ‘Bijele knjige’, ponovili smo tu dosta prijedloga za poboljšanje poslovne klime koje smo davali i ranije. Stoga, možemo slobodno kazati kako se ništa strateški i reformski nije promijenilo u Hrvatskoj otkako FIC daje svoje prijedloge i analize u spomenutoj formi - zaključuje Mladen Fogec.

I u najnovijoj verziji ‘Bijele knjige’, kako napominje predsjednik FIC-a, ponovljeni su višegodišnji zahtjevi stranih investitora prema Vladi, kao što su smanjenje ‘poreznog klina’, ukidanje parafiskalnih nameta u iznosu od 9,3 milijarde kuna, uvođenje poreza na nekretnine, promjene zakona o radu u smjeru lakšeg zapošljavanja i otpuštanja radnika, povećanje pravne sigurnosti i uklanjanje diskriminacije prema privatnim kompanijama u korištenju javnih resursa u odnosu na tvrtke u državnom ili javnom vlasništvu.

Među novim prijedlozima FIC-a prema Vladi nalaze se i sprječavanje prakse da se od vjerovnika traži otpis dijela duga u ovršnim i stečajnim postupcima, smanjivanje rizika za poduzetnike kod financiranja od strane poslovnih banaka te priznavanje otpisa loših kredita kao porezne olakšice.

Iako priznaju pozitivne pomake na tržištu rada i u konkurentnosti hrvatskog gospodarstva nakon posljednje porezne reforme, u FIC-u to smatraju nedovoljnim. Predlažu, među ostalim, da se porezna osnovica za poreznu stopu od 36 posto podigne s postojećih 210 tisuća kuna, jer takvo rješenje, ističu u FIC-u, smanjuje atraktivnost zapošljavanja menadžera. Pritom napominju i kako je, iz njihove perspektive, preveliko porezno opterećenje stranaca (42,48 posto bruto plaće) koji rade u Hrvatskoj.

- Mi mislimo da je poboljšanje ulagačke klime u Hrvatskoj u interesu svih, da je to potrebno svima a ne samo investitorima - upozorava predsjednik FIC-a.

U prilog potrebi stvaranja povoljnijeg okruženja za ulagače, u FIC-u upozoravaju kako je u ‘Doing Businessu’, rangiranju Svjetske banke poslovne klime u zemljama, Hrvatska lani zauzela 43. mjesto, što predstavlja pad od četiri mjesta u odnosu na 2016. Prema tom istraživanju, u lakoći poslovanja za strane investitore pretekli su nas Srbija, Crna Gora i Kosovo. No, uvijek može gore, rekli bi cinici.

Od 2000. pa sve do izbijanja svjetske ekonomske i financijske krize, Hrvatska je bilježila stalan rast inozemnih investicija koji je 2007. dosegao tri milijarde i 200 milijuna eura. Nakon što su se ‘vukovi s Wall Streeta’ malo zaigrali, a svjetska ekonomija potonula u recesiju 2008., inozemna ulaganja u našu zemlju pala su na 800 milijuna dolara i nisu se vratila na predrecesijske razine do danas.

Ipak, prema podacima udruge inozemnih investitora u Hrvatskoj (FIC), od 2014. privlačimo između jedne i dvije milijarde eura stranih ulaganja godišnje što ukazuje na kakav-takav oporavak. No, naš udio stranih ulaganja u BDP-u, prema istome izvoru, manji je za jedan posto od prosječnog udjela zemalja srednje i jugoistočne Europe, što ukazuje na zaostajanje za usporedivim gospodarstvima. Računica FIC-a uključuje vlasnička ulaganja stranaca u Hrvatsku, zadržanu dobit i ostala ulaganja.