Glavni čovjek za turizam u Istri: ‘Ispod radara nam je prošlo ono što ne smije, što je jako opasno....‘

Istra je imala nevjerojatno dobru pred i posezonu, a u špici se vratila na uobičajene sezone kakve znamo od prije. Zbog iznimno velike potražnje u 2022. kada se prodala gotovo svaka soba, ali i odlične predsezoni, mnogi su mislili da će i ova špica biti špica velikih pluseva. No, ona je više-manje bila u okvirima 2022. ili 2019. godine. S obzirom na zamjetan rast cijena, s time mnogi mogu biti itekako zadovoljni jer će prihodi biti značajno bolji. Direktor istarske Turističke zajednice Denis Ivošević analizirao je dosadašnji tijek turističke godine u najturističkoj regiji u Hrvatskoj i objasnio koji su izazovi za 2024. i ubuduće.

- Ideja Istre kao cjelogodišnje održive i odgovorne turističke destinacije nije obarati rekorde u srpnju i kolovozu, već kvalitetno proširiti poslovanje s jasnim i mjerljivim pokazateljima na razdoblje pred i posezone. Ravnomjernije uključivanje središnjeg dijela Istre u turističke tokove s željom smanjivanja pritiska na priobalni dio Istre, zatim podizanje razine kvalitete smještaja, ali i kvalitete razine usluga i servisa je premisa koju potvrđujemo i nadograđujemo iz godine u godinu i od koje ne odustajemo.

Za razliku od mnogih turističkih destinacija na Mediteranu Istra je svoj puni povratak imala već u 2022. godini, nadmašivši rekordne brojke iz 2019. Ova turistička godina je u dosadašnjem dijelu bolja i od 2022. Pa ako smo za 2022. ustanovili da je bila ekstra godina, ne znam koji bi epitet mogli upotrijebiti za 2023.

Isto tako, realizacija od 2,8 milijuna noćenja u unutrašnjosti Istre od ukupnih 25 milijuna noćenja je impresivan podatak koji u kontinuitetu i godinama potvrđuje razvoj središnjeg dijela Istre i koji za 11% udjela noćenja rasterećuje priobalni dio Istre. Posebno veseli podatak da najkvalitetniji smještaj, bez obzira radi li se o hotelima, kampovima ili vilama, najranije se bookira, ima najbolju prosječnu popunjenost te iskoristivost objekta.

Zbog čega nas je posjetilo ovog ljeta manje njemačkih gostiju? Je li razlog samo povratak konkurencija? Čitajući izvještaje iz Španjolske, Grčke, Italije, Turske, svi izvještavaju da su imali porast s njemačkog tržišta?

- Njemačko tržište u Istri oduvijek ima oko 30% udio. U pandemijskim godinama je taj udio značajno porastao. U 2021. je on iznosio visokih 40%, da bi se u 2022 taj udio spustio na 37%. Taj će udio dodatno spasti u 2023 na oko 33%, a naredne isti ili niži. U bilo kojem biznisu, pa tako i u turizmu je tako visok stupanj ovisnosti odnosno izloženosti prema jednom tržištu dugoročno riskantan, jer svaki rast ima svoje limite. Naša konkurencija koju ste naveli ima jasno rast s njemačkog tržišta, no njihova baza nije ni približno poziciji iz 2019. godine, dakle trebati će još godina dvije da se povrate na stare brojke. Rast koji smo mi imali sa njemačkog tržišta u pandemijskim godinama nije bio organski rast, već je on bio uvjetovan neravnotežom na turističkom tržištu jer je broj destinacija u koji se moglo putovati bio značajno limitiran.

Je li ovo znak Istri da se treba više u budućnosti promovirati i na drugim tržištima? Koja su joj posebno interesantna? Što je s dalekim tržištima?

- U protekle dvije godine pored uobičajenih aktivnosti na našim najznačajnijim emitivnim tržištima, dodatno smo podigli promociju na talijanskom, poljskom i američkom tržištu, a od sljedeće godine pridodati ćemo nizozemsko i britansko tržište u značajnijem obimu.

Koliko Istra doista može upravljati svojim turizmom s obzirom na ogroman rast stanogradnje i investicije booma u središnjoj Istri? Već sada je jasno da nam je privatan smještaj "pobjegao"?

- Prekomjerna i nedovoljno kontrolirana gradnja prijeti nepovratnom gubitku identiteta i kvalitete življenja. U tom procesu građenja Istre kao održive i odgovorne destinacije nažalost, ispod radara prolazili su i trendovi koje nismo uspjeli na kvalitetan način obuzdati, nismo uspjeli upravljati tom situacijom, a danas su oni prerasli u normalno stanje, što je jako opasno. Svi se dobro sjećamo da smo govorili da nam se ne smije desiti "sindrom jednog dijela Španjolske" u kojem su preizgradili obalu i time nepovratno narušili ravnotežu u prostoru. Mi se danas u određenim dijelovima Istre nalazimo gotovo pa u identičnoj situaciji.

Tu prije svega mislim na veliki problem nedozvoljene ili neregularne gradnje u svim mogućim oblicima i formama. Upravo taj nered sve više narušava ne samo naš teritorij i naš život već i naš imidž, odnosno odabrani razvojni model kojeg smo gradili više od 25 godina. Trenutačna struktura smještajnih kapaciteta u Istarskoj županiji izrazito nepovoljna i u koliziji s vizijom Istre kao održive i odgovorne destinacije.

Istra je u 2023. godini vrlo blizu kapacitetu registriranih postelja od 500.000. To je dva i pol puta više nego što imamo stanovništva u Istri. Ako izuzmemo 52.600 postelja u hotelima te 122.500 postelja u kampovima, koji se nisu mijenjali gotovo 15 godina, sve ostalo ulazi u segment privatnog smještaja kojeg dijelimo na komercijalni i nekomercijalni privatni smještaj. Pitanje regulacije nekretninskog biznisa koji je namijenjen kratkoročnom turističkom najmu te nekomercijalnih smještajnih kapaciteta je prioritet nad prioritetima sadašnjeg turističkog trenutka Istre. Došli smo do zida kojeg je nemoguće preskočiti. Možda ga možemo zaobići, ali je pitanje u kojem vremenskom roku i s kojim posljedicama ćemo se morati suočiti.