Uvođenje eura

Gotovinski krediti u kunama danas 40 posto skuplji nego u eurima

Nakon uvođenja eura kunski ugovori ostat će na snazi, a novčane obveze po kreditima obračunavale bi se i izvršavale u eurima Što promjena valute znači za cijenu zaduživanja stanovništva
Ilustracija
 Marko Todorov / CROPIX

Iako su kunski krediti zbog valutnog rizika uvijek bili skuplji, proteklih godina stanovništvo se mnogo češće zaduživalo u domaćoj valuti, kao za kupnju stana tako i za druge potrebe. No, perspektiva uvođenja eura u idućih tri do četiri godine otvara i pitanje zašto bi netko plaćao više kamate na kredite u kunama nego u eurima te je li ih moguće već sada zamijeniti i po kojim uvjetima.

Prema podacima HNB-a, kunski krediti na kraju svibnja iznosili su 126,2 milijardi kuna ili 46,3 posto ukupnih kredita. Istodobno su devizni krediti, koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, bili na razini od 146,2 milijarde kuna, što znači da su činili 53,7 posto ukupnih kredita. Pritom su devizni krediti zastupljeniji kod poduzeća, dok kod stanovništva prednjače krediti odobreni u kunama, osobito gotovinski nenamjenski. Suzana Jukić, voditeljica Odjela za monetarne analize u HNB-u, kaže da je na kraju svibnja prosječna kamatna stopa na novoodobrene kunske kredite poduzećima iznosila tri posto, a na devizne 2,5 posto, pa je jasno da se poduzećima više isplati zaduživati uz valutnu klauzulu.

Razlike

Što se tiče stanovništva, prosječna kamatna stopa na kunske stambene kredite dosegnula je 3 posto, “a slična je razina zabilježena i kod deviznih”. No, za razliku od stambenih kredita kod kojih se kamatna stopa na kunske i devizne kredite gotovo izjednačila, kod potrošačkih i ostalih kredita vrlo je primjetna: 6,8 posto iznosi na kunske kredite i 4,9 posto na devizne kredite. Brojke govore da je u slučaju gotovinskih kredita zaduživanje u kunama 40 posto skuplje nego u devizama. U neformalnom razgovoru s bankarima nije bilo moguće dobiti neko argumentirano objašnjenje zašto je to tako, pa se čini da banke koriste okolnosti na tržištu. Potražnja za stambenim kreditima je slaba, dok se u slučaju gotovinskih kredita, čini se, ne pita puno za cijenu.

Želi li klijent već sada zamijeniti kunski kredit eurskim, ili ako gotovinski kredit želi uzeti u eurima, je li banka obavezna to mu omogućiti i uz koje uvjete?

- U slučaju kada se radi o već ugovorenom kreditu u kunama, a koji se želi zamijeniti eurskim kreditom, važno je istaknuti da se u takvim slučajevima ponovo procjenjuje kreditna sposobnost klijenta, osobito ako su mu primanja u kunama, jer bi se obveza ubuduće izražavala u još uvijek stranoj valuti pa se kod novog izračuna kreditne sposobnosti uzima u obzir i tečajni rizik.

Ponuda

Pri tome bi se kod ovakvih zahtjeva svakako trebalo imati u vidu da je izvjesno plaćanje i naknade za obradu takvih zahtjeva, kaže Jukić. K tome, napominje da banke trenutačno nisu u obvezi takvu konverziju i omogućiti klijentima, što znači da je takva odluka isključivo u domeni poslovne politike svake pojedine banke. U slučaju da je to ipak moguće, “uvjete za realizaciju konverzije banke također samostalno definiraju”.

Hanza Media
Mjesečni prosjeci kamatnih stopa na kraju svibnja

Isto vrijedi i u slučajevima ako se klijent danas želi zadužiti u eurima umjesto u kunama. Ako takav kredit nije u aktualnoj ponudi neke banke, objašnjava Jukić, banka nije dužna niti udovoljiti takvom zahtjevu klijenta. No, podsjeća da je HNB zadnjih godina poticao kunsko kreditiranje kako bi se klijenti koji primaju plaću u kunama zaštitili od tečajnog rizika, pa u centralnoj banci trenutačno ne vide razloga da se građani samoinicijativno izlažu tečajnom riziku, pretpostavljajući da se radi o građanima čija su redovna primanja u kunama, a ne u eurima.

- Nakon uvođenja eura postojeći kunski ugovori o kreditu ostat će na snazi, pri čemu bi se novčane obveze po tim kreditima od tada obračunavale i izvršavale u eurima prema fiksnom tečaju konverzije bez naknade, odnosno bez bilo kakvog troška za korisnike kredita. Konverzija će se automatski obaviti na dan uvođenja eura - kaže Jukić.

Kamatne stope na kredite posljednjih nekoliko godina bilježe kontinuirani trend smanjenja, a uvjeti financiranja domaćih sektora uglavnom su ostali povoljni i tijekom prvih pet mjeseci 2020. Nakon izbijanja pandemije koronavirusa kamatne stope na kratkoročno zaduživanje ostale su gotovo nepromijenjene, dok su troškovi financiranja dugoročnog duga uglavnom blago porasli “pod utjecajem restrukturiranih kredita”. Ekspanzivna reakcija središnjih banaka na koronakrizu, dodaje Jukić, podupire zadržavanje kamatnih stopa u kratkom roku na povijesno niskim razinama, pogotovo kamatnih stopa na nerizičnu imovinu.

Utjecaj mjera

Kada je riječ o narednom razdoblju, u HNB-u očekuju nešto slabiju ukupnu potražnju za kreditima u odnosu na prošlu godinu, pri čemu veće kreditne potrebe poduzeća neće uspjeti nadmašiti slabljenje potražnje stanovništva. Kamatne stope na kredite poduzećima bit će pod utjecajem mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije, primjerice kredita HAMAG-BICRO-a, HBOR-a i poslovnih banaka uz povoljnije kamatne stope, koje bi omogućile poduzećima povoljnije financiranje.

Prema rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju provodi HNB, tijekom prvog tromjesečja 2020. “zabilježeno je najsnažnije pooštravanje standarda odobravanja kredita poduzećima od početka provođenja ankete”, na što su najviše djelovali pogoršani izgledi industrije ili pojedinog poduzeća, kao i negativna očekivanja u vezi s općim gospodarskim kretanjima. Nastavak pooštravanja standarda odobravanja kredita banke su očekivale i za drugo tromjesečje. Slični rezultati su zabilježeni i kod odobravanja kredita stanovništvu. S obzirom na te okolnosti teško je očekivati da će u skorije vrijeme banke biti osobito raspoložene za spuštanje kamatnih stopa, ali klijent barem može tražiti, primjerice, gotovinski kredit uz valutnu klauzulu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:52