Hakom odlučuje o deregulaciji: Telekomi podijeljeni oko reguliranja cijena interneta iznad 100Mbps

Nakon što je čelnik Telemacha Hrvatska Adrian Ježina upozorio Hakom da nije pravi trenutak za deregulaciju fiksnih komunikacija, glas su digli i manji telekom operateri. U iščekivanju odluka Hakoma o notifikaciji Europskoj komisiji o novoj regulaciji, koja je planirana za četvrtak, oštro su napali tržišnog regulatora.

Igor Tatarević, predsjednik Uprave Terrakoma kaže da bi se deregulacijom, kako je predlaže Hakom, HT-u na dugi niz godina osigurao monopolistički položaj u fiksnim komunikacijama.

- Mi, mali operateri bili bi najviše pogođeni takvom deregulacijom, jer bi to HT-u dalo mogućnost da samostalno određuje cijene - kaže Tatarević.

Dodaje da je cijeli proces izrade prijedloga deregulacije iz njegovog kuta gledanja bio nalik igrokazu, jer nije uvažio komentare drugih operatera.

Optički i ini priključci

- Vrlo je problematično što je Hakom zamislio da se određivanje područja na kojima bi HT bio dereguliran promatra samo kroz optičke i ine priključke, a da se ne uzima u obzir stvarna i puna tržišna snaga HT-a na tim područjima - kaže Tatarević.

Pojašnjava da teoretski to može značiti da HT u nekom području može imati 10 tisuća korisnika, ali na bakrenim paricama i da to nije važno. S druge strane ključno bi bilo, tumači, samo to što tamo alternativni operateri imaju jednog korisnika na optici a HT nema nijednog - i po tome bi se HT na tom području deregulirao.

Igor Magić, predsjednik Uprave Magic neta kaže da je i on protiv ovakve deregulacije i u ovom trenutku.

- Ako Hakom stvarno odluči u korist HT-a i krene u deregulaciju tada će biti jasno da nije u obzir uzeo komentare drugih manjih alternativnih operatora - kaže Magić.

Krešimir Kovačević iz telekoma Pro Pinga kaže da im se Hakomov prijedlog čini kao poziv na deregulaciju onih područja u kojima su alternativni operateri izgradili optiku i da ga zato ne podržava.

- Ne razumijem takav prijedlog kad smo svi gradili optiku po načelu otvorenih mreža što znači da svi operateri mogu preko naše optike nuditi svoje usluge krajnjim korisnicima - kaže Kovačević.

U međuvremenu se po pitanju urbane deregulacije fiksnog telekom tržišta javio i A1 Hrvatska.

Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave A1 Hrvatska kaže da je ozbiljno zabrinut zbog predložene odluke Hakoma o deregulaciji HT-a na područjima optičkih mreža.

Konzultacije s EK

- Smatramo kako ne postoji opravdana osnova za ovu odluku, da je ona preuranjena i da nije u skladu s EU praksom, što će posljedično izrazito negativno utjecati na tržišno natjecanje - kaže Dvorjančanský.

Pojašnjava da bi zbog Hakomovog prijedloga deregulacija ostali operatori bili primorani snižavati svoje maloprodajne cijene spustiti ispod razine profitabilnosti i to bi omogućilo jačanje dominantne pozicije HT-a na optici u urbanim područjima. Paralelno, tvrdi, time bi se stvorili preduvjeti za istiskivanje alternativnih operatera s tržišta.

U Hakomu odlučno odbacuju sve navode da su ijednom operatoru išli u prilog. Ističu da su u najvećoj mogućoj mjeri uzeli u obzir komentare svih operatora u pripremi ovog prijedloga deregulacije.

- Izvještaj s provedenog javnog savjetovanja još nije objavljen pa operatori niti ne mogu u ovom trenutku znati jesu li neki njihovi komentari i prijedlozi koje su dali tijekom javnog savjetovanja usvojeni ili ne - pojašnjavaju u Hakomu.

Dodaju da ni sama odluka o deregulaciji još nije navedena već prvo mora biti podnesena na konzultacije Europskoj komisiji, a tek tada, ako neće biti prigovora, može biti donesena odluka.

- Sad se tek odlučuje o prijedlogu odluke za notifikaciju Europskoj komisiji - kažu u Hakomu.

Dodaju da su kriteriji za određivanje geografskih jedinica za deregulaciju takvi da HT na nekom području može biti dereguliran samo ako ima manje od 50 posto tržišnog udjela i ako postoji optička ili slična brza internetska infrastruktura alternativnog operatera kojom isti pokriva više od 25 posto korisničkih jedinica.

- Tvrdnja da HT drži 60 posto tržišnog udjela nije istinita. Čak kad ne bi dijelili tržište na mali i veliki kapacitet, odnosno na internetsku infrastruktura koja podržava do 100 Mbps i onu koja podržava brzine iznad 100 Mbps, HT grupa bi imala oko 50 posto tržišnog udjela - kažu u Hakomu.

Naglašavaju da se zato ne deregulira cijelo fiksno tržište već samo ono infrastrukture velikog kapaciteta, iznad 100 Mbps, i to u područjima gdje HT grupa ima ispod 50 posto tržišta.

Kostas Nebis