HNB nema dobre vijesti: očekuje se rast kamata na dio stambenih kredita, a dolazi i kraj ere povoljnih kredita

Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u utorak je konstatirao kako pokazatelji upućuju na usporavanje gospodarskog rasta u trećem ovogodišnjem tromjesečju i idućoj godini te da se izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima u drugoj polovini 2022. povećala pod utjecajem rastuće geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, povišene inflacije i zaoštravanja uvjeta financiranja.

Gospodarski statistički pokazatelji navješćuju mogućnost smanjenja gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno snažnog usporavanja realnog rasta u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Naime, kako napominju, pogoršala su se poslovna i potrošačka očekivanja, industrijska proizvodnja se u srpnju i kolovozu smanjila u odnosu na drugo tromjesečje, a stagnira i promet od trgovine na malo.

Premda se usporio rast zaposlenosti, administrativna stopa nezaposlenosti je u srpnju i kolovozu bila nešto niža nego u tri prethodna mjeseca. U spomenuta dva mjeseca usporio se i rast nominalnih bruto plaća, dok su se realne plaće nastavile smanjivati, konstatiraju u HNB-u, dodavši da s druge strane, pokazatelji u turizmu upućuju na rekordna ostvarenja u trećem tromjesečju.

Usporavanje rasta s ovogodišnjih 5,5 na jedan posto u 2023.

U okružju znatnog pogoršanja gospodarskih izgleda praćenih snažnim inflatornim pritiscima i neizvjesnosti u pogledu cijena i raspoloživosti energenata, gospodarski bi rast mogao usporiti s očekivanih 5,5 posto u ovoj na jedan posto sljedeće godine, ocjenjuju u HNB-u. Pritom bi se osobito snažno mogao smanjiti doprinos neto inozemne potražnje i postati negativan kao odraz izraženog usporavanja izvoza.

Godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u rujnu je ubrzala na 12,8 posto, s kolovoških 12,3 posto, navodi se dalje u priopćenju, ali i dodaje kako se prema kraju godine očekuje slabljenje inflatornih pritisaka, dijelom i zbog mjera kontrole cijena energenata i određenih finalnih proizvoda.

Tako bi, procjenjuju u HNB-u, inflacija u 2022. mogla u prosjeku iznositi 10,3 posto, dok se u 2023. očekuje njezino usporavanje na 6,7 posto zbog učinka baznog razdoblja, postupnog smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, ublažavanja zastoja u lancima opskrbe te slabljenja potražnje. To bi, ističu, trebalo rezultirati usporavanjem rasta cijena svih podkomponenata inflacije - hrane, energije i temeljne inflacije.

Unatoč pozitivnom doprinosu snažnog rasta prihoda od turizma, koji bi ove godine mogli za petinu premašiti ostvarenja iz rekordne 2019., višak na tekućem i kapitalnom računu ukupno bi se u 2022. mogao smanjiti na 3,6 posto BDP-a, uslijed daljnjeg produbljivanja manjka u robnoj razmjeni, posebno u razmjeni energenata. Višak bi se mogao nastaviti smanjivati i u 2023., odražavajući nepovoljna kretanja na računu roba i rast kamatnih troškova na inozemni dug, navode dalje iz središnje banke.

U HNB-u su konstatirali i da se izrazito pooštravanje uvjeta financiranja, koje se već nekoliko mjeseci bilježi na svjetskim financijskim tržištima, još uvijek ne prelijeva u osjetnoj mjeri na kamatne stope na domaće kredite stanovništvu i poduzećima.

Pritom se godišnji rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima, isključujući središnju državu, nastavio se ubrzavati, čemu je najviše pridonijelo kreditiranje poduzeća, posebno iz energetskog sektora, dok je rast plasmana stanovništvu tek neznatno ubrzao.

HNB će do kraja godine nastaviti provoditi akomodativnu monetarnu politiku, najavljuju iz središnje banke.

Hrvatska će ući u europodručje početkom sljedeće godine tijekom ciklusa zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke, koje će negativno utjecati na uvjete financiranja domaćeg gospodarstva. Međutim, smanjenje stope obvezne pričuve i ukidanje minimalne devizne likvidnosti o kojem je HNB već donijela odluku, snažno će povećati slobodna novčana sredstva banaka i djelovati u pravcu ublažavanja i usporavanja pogoršanja uvjeta financiranja na domaćem tržištu, poručuju iz središnje banke.

Postupno bi se mogle povećati rate kredita s promjenjivom kamatom

Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima u drugoj polovini 2022. povećala se pod utjecajem rastuće geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, povišene inflacije i zaoštravanja uvjeta financiranja, ocjenjeno je na sjednici Savjeta HNB-a.

Usklađeno globalno zaoštravanje monetarnih politika povećalo je troškove zaduživanja većine država, pri čemu je porast prinosa na hrvatske državne obveznice ipak bio znatno blaži nego u zemljama srednje i istočne Europe izvan europodručja, zahvaljujući povoljnim učincima skorog uvođenja eura. Kamatne stope banaka za sada se nisu povećale ni na nove niti na postojeće kredite poduzećima i kućanstvima. Ipak, postupno bi se mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatnom stopom, ponajprije vezanom uz Euribor koji je već snažno porastao, što će u kratkom roku biti ublaženo zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite potrošačima.

Izgledan porast kamatnih stopa na nove stambene kredite, uz naglašenu neizvjesnost i smanjenje realnih dohodaka, povećava i rizik preokreta na tržištu stambenih nekretnina, gdje su cijene i aktivnost u prvom dijelu godine nastpavili snažno rasti. Istodobno se, unatoč dobrim poslovnim rezultatima u prvih devet mjeseci 2022., smanjuje pouzdanje poduzeća, koja se snažno zadužuju kod banaka, ponajviše kako bi financirali povećane troškove poslovanja, osobito u djelatnostima s visokim udjelom troškova energije, upozoravaju iz HNB-a.

Nova kreditna aktivnost i nastavak trenda smanjenja neprihodujućih kredita rezultirali su daljnjim poboljšanjem kvalitete kredita, odnosno smanjenjem udjela neprihodujućih kredita, sa 4,3 na 3,8 posto, navode u priopćenju. Ipak, rizici za poslovanje banaka u danom okružju rastu pa tako povećanje udjela kredita u fazi 2 upućuje na početak pogoršanja kvalitete njihovog kreditnog portfelja.

Bankovni sustav i dalje je vrlo otporan, čemu pridonose očekivani porast profitabilnosti i učinci uvođenja eura, odnosnogotovo potpuni nestanak valutnog rizika i usklađivanje monetarnog instrumentarija HNB-a s instrumentarijem Europske središnje banke. Ipak, nastavak kumulacije cikličkih rizika uz zadržavanje razmjerno povoljnih gospodarskih kretanja nalagao bi povećanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u idućem razdoblju, što bi dodatno ojačalo otpornost banaka na moguću materijalizaciju sistemskih rizika.

Glavne prijetnje financijskoj stabilnosti u nadolazećem razdoblju su eventualno jačanje poremećaja na tržištu energenata, čije cijene i dostupnost znatno utječu na ukupnu gospodarsku aktivnost, te zadržavanje inflacije na povišenoj razini, što bi moglo potaknuti brže i snažnije podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka od očekivanog kao i dodatan porast troškova financiranja privatnog i javnog sektora, zaključuje se u priopćenju s asjednice Savjeta HNB-a.