ANKETA MEĐU STRUČNJACIMA

Hoće li Europu zaista pokositi ozbiljna inflacija? Stigle prve prognoze vodećih ekonomista

Možda i veći problem od inflacije i kamatnih stopa su signali da bi oporavak u SAD-u i Kini mogao početi gubiti snagu
 Timothy A. Clary/AFP

Europske su dionice porasle u ponedjeljak, a skok se bazirao na rastu komunalnih i dionica naftnog i bankarskog sektora, javlja Reuters. Ulagači se nadaju da će snažan ekonomski oporavak eurozone prevagnuti u odnosu na rizike uslijed globalnog usporavanja.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je prošloga tjedna skliznuo na najnižu razinu u tri tjedna.

Ponedjeljak je bio dan dobrih vijesti za Europu. U anketi koju je Bloomberg proveo među ekonomistima, iskristaliziralo se razmišljanje da će inflacija u europodručju, u koje bi Hrvatska trebala ući 1. siječnja 2023. godine, kako je u ponedjeljak rekao premijer Andrej Plenković, doseći vrhunac od 3,2% u posljednjem kvartalu ove godine. Nakon toga bi oslabila i potonula prema 2% do sredine iduće godine. Što se poklapa s prošlotjednim izjavama Christine Lagarde, predsjednice Europske središnje banke (ECB), koja smatra da se i dalje očekuje da čimbenici koji utječu na rast inflacije, cijene energije i uska grla u opskrbnim lancima, budu privremeni. Čelnica ECB-a rekla je da najnovije procjene za ovu godinu pokazuju da će inflacija iznositi 2,2 posto. U 2022. trebala bi usporiti na 1,7 posto, te na 1,5 posto u 2023.

ECB je prošlog četvrtka poručio da je spreman privremeno tolerirati ubrzani rast cijena u europodručju, ali planira blago smanjiti kupnju obveznica do kraja godine, ocijenivši da time neće dovesti u opasnost povoljne uvjete financiranja. Predsjednica Lagarde je dodala i kako ECB pomno prati znatna povećanja plaća koja bi dovela u pitanje pretpostavku o privremenosti inflacije.

High Frequency Economics (HFE), u analizi objavljenoj u ponedjeljak, navodi da su se prošlog tjedna tržišta mučila s naracijom ECB-a. “Predsjednica Lagarde uložila je velike napore kako ne bi rasplamsala tržišne strahove od najave prestanka kupnje obveznica koristeći pojam “rekalibriranje” kad je riječ o kupnji obveznica u sklopu kriznog pandemijskog programa (PEPP)”, navode. Kako se vidi u reakcijama tržišta, gospođa Lagarde je uspjela gotovo pitijskim rječnikom smiriti tržišta. Rekalibriranje nije tapering, zaoštravanje kupovine.

HFE navodi da sudionici na tržištu obveznica za sada uračunavaju višu inflaciju u prinose, ali i potiskuju očekivanja o povećanju kamatnih stopa. Ovo potonje, uvjeriti tržišta da neće doći do iznenadnog povećanja kamatnih stopa unatoč trenutnom rastu inflacije, ključna je zadaća dviju vodećih globalnih središnjih banaka, ECB-a i američkog Fed-a.

Najviše su, između 0,8 i 1,2 posto, porasle cijene dionica u bankarskom, naftnom i automobilskom sektoru.

“Globalna tržišta pažljivo prate naznake kada bi središnje banke mogle početi smanjivati poticaje, posebice američki Fed. To ne čudi, s obzirom na to da je tiskanje novca središnjih banaka podržavalo rast cijena dionica i druge imovine. Posljednje poruke iz Fed-a govore da bi smanjenje poticaja moglo započeti ove godine”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Deutsche Bank je u ponedjeljak objavila procjenu senzibiliteta tržišta u rujnu u kojoj najavljuje mogućnost da do kraja godine dođe do korekcije cijena dionica između 5 i 10 posto. U anketi njemačke banke sudjelovalo je 550 profesionalaca s financijskih tržišta, a 58% njih je reklo da očekuju da će doći do povećane prodaje dionica. Što se ne smatra lošim signalom jer se tako onemogućava stvaranje mjehura nerealnih vrijednosti. Koji je opasniji od kratkotrajnog, upravljanog udara na burzovne indekse. Primjerice, MSCI, globalni dionički indeks, porastao je za gotovo dvostruko od ožujka prošle godine.

Sličnu procjenu kao i Deutsche Bank, prošli su tjedan klijentima poslale i BofA, Morgan Stanley, Citi i Credit Suisse predlažući im da smanje izloženost dionicama.

Možda i veći problem od inflacije i kamatnih stopa su signali da bi oporavak u SAD-u i Kini mogao početi gubiti snagu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:14