BIJESNI ZBOG CIJENA

Hrvati se pripremaju za bojkot trgovačkih lanaca, no sudeći po onom što pišu NY Times i BBC epilog je vrlo izvjestan

Iako neopravdana poskupljenja građane već dugo muče, dosad nije bilo nekih protestnih akcija

Kolica za kupovinu

 /Natalya/alamy/alamy/profimedia

Netko je i u Hrvatskoj odlučio poslati poruku trgovcima zbog neopravdano visokih cijana, pa su preko društvenih mreža gotovo svi pozvani da 24. siječnja ništa ne kupuju.

"Deset posto ljudi da to napravi, veliki je gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa, a oni hoće", stoji u poruci kojom se kupce poziva na bojkot.

No, ostaje vidjeti hoće li trgovački lanci doista izgubiti, s obzirom na to da već u drugoj rečenici poziva stoji: "Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja".

Moguće je da će ta uputa imati za posljedicu prelijevanje prometa na druge dane, baš kao i u slučaju neradne nedjelje.

Pripremajući se za dan bojkota, ne može se isključiti ni opcija da ljudi kupe čak i više nego što im treba.

PROČITAJTE VIŠE Jeste li i vi dobili ovu WhatsApp poruku? Poziv na bojkot trgovina preplavio društvene mreže: ‘Taj dan ne kupujte ništa!‘

Kao animaciju potrošačima, neimenovani autor poziva nudi primjer Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su cijene goriva nakon bojkota već drugi dan pale 15 penija po litri, a plaće su rasle za 100 funti mjesečno.

"Znam da nije isto UK i Hrvatska, tako da nije potrebno komentirati ovo, ako hoćete nešto napraviti, napravit će se. Ako ćete na to gledati kao na političke izbore, nećete napraviti ništa", stoji u poruci.

Iako neopravdana poskupljenja građane već dugo muče, dosad nije bilo nekih protestnih akcija, niti su su udruge potrošača posebno oglašavale.

Igor Vujović, predsjednik Udruge Potrošač, nije želio iznositi mišljenje ni o ovoj akciji, jer smatra da je "neprofesionalan pristup komentirati nešto što nema autora ni potpisa". Nije želio odgovoriti ni na pitanje zašto Udruga Potrošač nije ništa inicirala.

PROČITAJTE VIŠE Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj najviša u eurozoni!

Različite akcije bojkota postojale su oduvijek, a posebno su učestale posljednjih godina sa snažnim rastom cijena i korištenjem društvenih mreža u te svrhe; od Italije, gdje su se potrošači bunili zbog poskupljenja pašte, do Turske, u kojoj su posebno iziritirani cijenama u restoranima i kafićima. Prije dva tjedna čak ih je i turski predsjednik Erdogan pozvao na bojkot zbog visokih cijena hrane: "Kao građanima, naše najveće oružje protiv oportunista je korištenje slobode da ne kupujemo", poručio je.

Istraživanja sugeriraju da takve akcije mogu imati određene učinke, ali ne osobito značajne. Odgovarajući na pitanje o učinkovitosti bojkota proizvoda, američki profesor Americus Reed, stručnjak za istraživanje ponašanja potrošača, izjavio je za The New York Times: "Ogorčenje dolazi i prolazi, baš kao i bojkoti. Tvrtke mogu pretrpjeti kratkoročne padove u prodaji, no bojkoti na društvenim mrežama rijetko nanose dugoročnu štetu poslovnim rezultatima organizacija."

U BBC-jevom tekstu "Zašto bojkoti na kraju padnu u ‘smetlište bijesa‘", objavljenom prije nešto više od godinu dana, Maurice Schweitzer, profesor menadžmenta koji se bavi biheviorizmom, kaže da je većina tih pokreta u početku emocionalno nabijena, a da bi se bojkot zadržao, "ljudi moraju ostati uznemireni".

Međutim, rani intenzitet pokretačke emocije obično se smanjuje "i djeluje protiv učinkovitosti bojkota", poručio je.

Koliko god potrošači snažno reagirali na uočene nepravde, oni ipak ne žele zagorčavati vlastite živote, "bilo da to znači vožnju dodatnih 15 minuta do drugog trgovca po proizvode, bilo plaćanje više za zamjenski proizvod".

U raspravi koja je nastala na društvenim mrežama nakon hrvatske inačice poziva na protest, mnogi sudionici također upućuju na to da jedan dan bojkota ne znači mnogo.

"Najpametnije je na mjesec-dva prestati jesti junk food (keksiće, gazirana pića, čips i slično), ali mislim da to nije opcija za prosječnog Hrvata", kaže jedan. Preporučuje i kupnju "samo na rasprodaji" i robnih marki u trgovinama. Drugi poručuje da će jednodnevni bojkot pogoditi samo prodavače svježih proizvoda, poput pekara.

"Treba definirati sve brendove koji su vani jeftiniji nego kod nas, i jednostavno prestati kupovati njihovu robu", poručuje drugi i ističe kako je Nivea u Hrvatskoj "bezobrazno skuplja nego u Njemačkoj"... Ukratko, kako poručuje treći: "ako očekujete niže cijene - kupujte MANJE!" Ne samo jedan dan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. siječanj 2025 15:42