Hrvati su kući poslali 1,74 milijardi eura, čak 74 posto više nego lani

Hrvatski iseljenici prošle su godine svojim obiteljima, rodbini i prijateljima u Hrvatskoj poslali čak 1,74 milijarde eura ili oko 13 milijardi kuna, pokazuju novi podaci eurostatističara.

Riječ je o golemu rastu doznaka iz inozemstva u odnosu na 2017. godinu kada su transferi novca dijaspore u Hrvatsku, prema podacima Eurostata, iznosili nešto više od milijardu eura, odnosno 1,004 milijarde eura. Velik skok pritom bilježe kako uplate hrvatskih građana koji žive u drugim članicama EU, a koje su porasle s 566 milijuna eura u 2017. godini na 921 milijun eura u prošloj godini, tako i hrvatskih građana u trećim zemljama, čije su uplate subjektima u Hrvatskoj skočile s 505 milijuna eura u 2017. godini na 822 milijuna eura u 2018., otkrivaju podaci eurostatistike.

Hrvatska se time po visini doznaka svog iseljeništva svrstala blizu vrha ljestvice EU. Naime, veće uplate dijaspore od nas lani su u EU imali Portugal, Rumunjska, Poljska, Velika Britanija i Italija. U pravilu, riječ je o zemljama s velikim iseljeništvom, koje svojim uplatama članovima obitelji, rodbini i prijateljima u matičnoj zemlji znatno popravlja kućne proračune.

Novi podaci Eurostata, ističu ekonomisti, pokazuju još nekoliko trendova, koji bi za Hrvatsku mogli biti značajni u budućnosti. Prije svega, potvrđuju da se Hrvati nastavljaju iseljavati u zemlje u kojima su plaće i standard znatno viši nego u Hrvatskoj. U EU se to, kako je pokazala državna statistika, prije svega odnosi na Njemačku, Austriju i Irsku, koje kao destinacije za život i rad bira najveći dio hrvatskih iseljenika. Izvan EU to su SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland. U budućnosti, ističe Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, može se očekivati rast doznaka iz inozemstva pa bi one već u ovoj godini mogle doseći dvije milijarde eura.

- Dobro je što se, unatoč povećanom iseljavanju iz Hrvatske, velik dio novca iseljenika vraća u Hrvatsku. To zapravo pokazuje da oni tamo još nisu počeli s pripremama za trajni ostanak, poput uzimanja kredita, jer dio novca koji zarade usmjeravaju svojim obiteljima ovdje, što upućuje na zaključak da bi se mnogi od njih mogli i vratiti - ocjenjuje Lovrinčević.

Ipak, dodaje, hrvatsko stanovništvo postaje sve ovisnije o doznakama iz inozemstva, što predstavlja izazov i za ekonomsku politiku. Udio doznaka iz inozemstva u hrvatskom BDP-u već bi se ove godine mogao kretati oko brojke od pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je jako puno.

Istodobno, kako pokazuju podaci Eurostata, raste i odljev novca iz Hrvatske. Naime, lani su osobne uplate iz Hrvatske iznosile 417 milijuna eura, dok su godinu prije iznosile 232 milijuna eura. Riječ je, objašnjava Lovrinčević, uglavnom o odljevu novca radne snage koju Hrvatska uvozi iz drugih zemalja, uglavnom iz država Zapadnog Balkana. Ipak, kako su plaće u Hrvatskoj znatno manje od onih na Zapadu, tako su i doznake doseljenika iz drugih zemalja u Hrvatskoj prilično skromnije.

Kada se podvuče crta, eurostatistika pokazuje da je neto iznos doznaka u Hrvatskoj lani iznosio nešto više od 1,3 milijarde eura. Veći iznos od Hrvatske u EU klubu imale su, kako pokazuju podaci Eurostata, jedino Portugal, Rumunjska i Poljska, članice s tradicionalno velikom emigracijom, ali i većim brojem stanovnika od Hrvatske.