Digitalna konkurentnost

Hrvatska skliznula za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu

Jako smo dobro ocijenjeni za odnos broja učenika i profesora, međutim, najlošije smo rangirani po tome koliko zaposlenici sudjeluju u obukama
Promo 1

Hrvatska je na 55. od ukupno 64 mjesta među vodećim gospodarstvima svijeta po digitalnoj konkurentnosti, najnoviji je izvještaj koji je objavio Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne, što znači da je skliznula za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Radi se o ljestvici digitalne konkurentnosti, koja mjeri sposobnost primjene digitalne tehnologije za transformaciju ekonomije i društva, a postoji ukupno 52 kriterija. Osim statističkih podataka, na rejting utječe i istraživanje mišljenja koje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.

Tri kriterija

Na ljestvici vode SAD, a u top 10 slijede Hong Kong, Švedska, Danska, Singapur, Švicarska, Nizozemska, Tajvan, Norveška i Ujedinjeni Arapski Emirati.

"Na sadašnju slabiju poziciju Hrvatske vjerojatno je negativno utjecalo i iseljavanje digitalnih stručnjaka, posebno mladih. Stvaranje poticajne i razvojne društvene klime, posebno u digitalnom prostoru, hrvatski je prioritet", komentirao je ovogodišnju ljestvicu Ivan Mišetić, v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Hrvatska je inače najbolje pozicionirana u faktoru "Znanje", gdje je 47. na ljestvici, ali i ta je pozicija zapravo rezultat pada od čak šest mjesta u odnosu na lani. Za taj se faktor mjere tri kriterija, vezana uz talente (61. smo, bez promjena), obuku i obrazovanje (tu smo 42., što je pad od 16 mjesta) te koncentraciju znanja (34. smo, što je pad za dva mjesta). U drugom faktoru, nazvanom "Tehnologija", Hrvatska je na 50. mjestu, a lani je bila na 49.

Tu je poboljšan rejting samo vezan uz pravni okvir (pomaknuli smo se sa 59. na 56. poziciju), a pogoršan onaj vezan uz tehnološki okvir te kapital.

Što se tiče trećeg faktora, "Spremnost za budućnost", dobro je jer ocjena kaže da smo bolji za dva mjesta nego lani, no to znači tek da smo se popeli sa 62. na 60. mjesto.

Mjeri se usvajanje tehnologije (najveći pomak, sa 46. na 39. mjesto), potom poslovna agilnost (pad s predzadnje na zadnju poziciju na ljestvici, pri čemu je vrlo loše ocijenjena agilnost kompanija, kao i transfer znanja i korištenje velikih podataka) te IT integracija (rast sa 59. na 58. poziciju, a posebno loše je ocijenjeno javno-privatno partnerstvo).

Broj pretplatnika

Među indikatorima koji pozitivno utječu na rangiranje, dakle gdje je Hrvatska jako dobro ocijenjena, u području "Znanje" su odnos broja učenika i profesora u tercijarnom obrazovanju, potom broj žena istraživača te grantovi za patente visoke tehnologije. Hrvatska je, međutim, najlošije rangirana po tome koliko zaposlenici sudjeluju u raznim obukama (zadnja na ljestvici).

Što se pak tiče faktora "Tehnologija", našla se vrlo visoko, na šestoj poziciji, kad se mjere investicije u telekomunikacije te na 16. poziciji po broju pretplatnika mobilnog širokopojasnog interneta, ali to nije pomoglo da se ukupni rejting digne. Elementi koji određuju ocjenu za dostupnost kapitala kažu da je dostupnost bankovnih i financijskih usluga loša, kao i rizičnog kapitala.

'Ušli smo u ubrzanu utrku za talentima, moramo se bolje pripremiti za to'

Generalno je segment u kojem smo ponajviše pali znanje. Kada to dublje istražimo, vidljivo je da nam tu najviše tereta nosi naša tromost u privlačenju stranaca, kako studenata tako i istraživača i zaposlenika", komentira najnovije pokazatelje za Hrvatsku iz IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti Hrvoje Balen, suosnivač Algebre i dopredsjednik HUP-ove ICT udruge.

Dodaje kako je uz taj izazov problem koji Hrvatsku "vuče" k dnu školovanje, zadržavanje i privlačenje talenata, kao i ulaganje u zaposlenike. "Jedan dio toga je zakonski i financijski već dobro adresiran. Jako smo se zalagali za novi Zakon o strancima koji je ukinuo kvote, a za deficitarna zanimanja čak i test tržišta rada, međutim na provedbi i odnosu prema studentima koji dolaze iz non-EU zemalja nismo još dovoljno riješili podzakonske akte. Također, u novom programskom razdoblju EU rezervirano je dosta sredstava koje će hrvatske firme moći koristiti za školovanje zaposlenika pa će se to vjerojatno tek iduće godine osjetiti na indeksu", smatra. Ocjenjuje kako ni to samo po sebi neće biti dovoljno ako ne shvatimo da se moramo bolje pripremiti, brzo mijenjati zakone, pravilnike i provedbene procedure.

"Podaci koje vidimo upravo govore i to - Hrvatska mora trčati brže od konkurencije. Možda nismo svjesni, ali završetkom pandemije ušli smo u iznimno ubrzanu utrku za talentima gdje više niti mjesto rada nije problem", zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 17:06