Nakon godina kupovine namještaja, elektronike i drugih kućanskih potrepština, europski potrošači okreću se onome što su tijekom pandemije najviše propuštali - ulaganju u ugodna iskustva. Glavna ekonomistica za Europu Instituta Mastercard Economics Natalia Lechmanova stiže na konferenciju Money Motion, najveće regionalno okupljanje financijskih i tehnoloških lidera, koje se 27. i 28. ožujka održava na Zagrebačkom Velesajmu. Na svom predavanju "The Consumer of Tomorrow" govorit će upravo o tome kako promjene u ekonomiji i tehnologiji oblikuju potrošačke prioritete i što to znači za buduće poslovanje. Lechmanova, koja ima više od 20 godina iskustva u ekonomskom istraživanju i analizi, radi u Institutu Mastercard Economics - instituciji koja proučava ekonomske trendove i promjene u potrošačkim navikama i tako pruža uvid koji pomaže tvrtkama i vladama u donošenju boljih odluka. Korištenjem naprednih analiza i vlastitih podataka, institut razumije globalne i lokalne ekonomske izazove. U intervjuu za Jutarnji list Lechmanova analizira ključne gospodarske izazove, od usporavanja rasta do geopolitičkih napetosti, objašnjava kako bi američke carine mogle utjecati na Europu te otkriva dominantne trendove među europskim i hrvatskim potrošačima.
Kako ljudi troše danas? Što se promijenilo? Koji su ključni trendovi?
Pandemija je značajno preoblikovala potrošačke navike diljem Europe. Otkako su se ekonomije ponovo otvorile, došlo je do jasnog pomaka prema trošenju na iskustva - poput putovanja, objedovanja u restoranima i odlazaka na događaje uživo - umjesto na materijalna dobra. S druge strane, nešto slabija potrošnja na stvari, posebice na proizvode povezane s domom, dijelom je posljedica činjenice da su se ljudi opskrbili tim predmetima tijekom pandemije, pa je prirodno da će proći nekoliko godina prije nego što ih budu morali zamijeniti. Više kamatne stope također su usporile tržišta nekretnina diljem regije, što je zauzvrat dovelo do slabije potražnje za stvarima poput namještaja ili kućanskih aparata. Ipak, izražen pomak prema trošenju na iskustva također je rezultat pandemije koja nas je naučila cijeniti stvari poput putovanja ili odlazaka na događaje uživo.
Jesu li ti trendovi vidljivi i u Hrvatskoj?
To se svakako dogodilo i u Hrvatskoj. Hrvati su i prošle godine nastavili povećavati svoj udio potrošnje na iskustva uključujući trošenje u barovima, restoranima i događajima uživo te na gaming i streaming. Također su povećali svoj udio potrošnje na modu i, u manjoj mjeri, na nakit jer ljudi žele izgledati dobro dok se zabavljaju. Hrvati su to mogli jer je inflacija na hranu i energiju znatno pala u usporedbi s prethodnom godinom pa se smanjila potrošnja na osnovne potrepštine i tako se otvorilo više prostora u budžetu za diskrecijsku potrošnju. Zanimljivo je da smo u posljednjem mjesecu godine primijetili da se potrošnja počela širiti i na kategorije dugotrajnijih dobara. To ima smisla s obzirom na pad kamatnih stopa koji počinje utjecati na ekonomiju. U nadolazećim mjesecima ćemo vidjeti je li ovo početak novog trenda.
Kako globalni makroekonomski trendovi, poput usporavanja gospodarskog rasta ili digitalizacije financijskih usluga, utječu na potrošačke navike u Hrvatskoj?
Ekonomski rast u Hrvatskoj nadmašio je većinu zemalja u Europi, pa i globalnu ekonomiju. Hrvatska je čak nadmašila gospodarstvo SAD-a, koje je slavljeno zbog svoje otpornosti i snažnog rasta nakon pandemije. Velik dio tog uspjeha pripisuje se oporavku turizma i putovanja, što je zasigurno imalo ključnu ulogu, ali živahnost se vidi i u snažnom rastu maloprodaje i osobne potrošnje. Digitalizacija financijskih usluga općenito se smatra pozitivnim trendom s ekonomske perspektive jer donosi učinkovitost i veći izbor za potrošače.
Može li rastuća popularnost e-trgovine redefinirati globalne obrasce potrošnje?
E-trgovina potrošačima pruža pogodnost, mogućnost usporedbe cijena i transparentnost kroz recenzije proizvoda, čime ih osnažuje za donošenje boljih odluka pri kupnji. Za poduzeća, e-trgovina omogućuje širenje baze kupaca bez potrebe za velikim kapitalnim ulaganjima u dodatne fizičke trgovine. To je situacija u kojoj svi dobivaju i, da, promijenila je način na koji kupujemo i kako općenito provodimo svoje vrijeme otkako je postala široko rasprostranjena.
Jeste li primijetili povećanje korištenja obročnog plaćanja zbog rasta cijena i ekonomske nesigurnosti?
Cijene su, više nego ekonomska nesigurnost, bile glavni pokretač obročnog plaćanja. U Hrvatskoj smo općenito vidjeli povećanje korištenja modela "kupi sada, plati kasnije" (BNPL) u maloprodaji kako su cijene počele rasti nakon pandemije. Rast modela BNPL u maloprodaji usporio se 2024. godine kako je inflacija počela padati. Istodobno, obročno plaćanje u sektoru putovanja ostalo je snažno, što odražava stalnu potražnju za putovanjima. Osim toga, niža osjetljivost na cijene pridonijela je nastavku rasta digitalnih pretplata.
Što u ovom trenutku smatrate najvećim rizicima za ekonomski rast u Europi?
U kratkom roku, jedan od najvećih rizika je potencijalno uvođenje američkih carina na europski izvoz. To predstavlja dva ključna izazova. Prvi je povećana neizvjesnost oko trgovinske politike koja utječe na investicije i osobnu potrošnju, osobito u zemljama poput Njemačke, Italije ili Švicarske koje su relativno više oslonjene na izvoz u SAD. Ta neizvjesnost već smanjuje rast. Drugi je izravan utjecaj carina koje smanjuju potražnju za europskom robom u SAD-u. Carine se zapravo prenose na potrošače kao porezi koji se primjenjuju na cijenu strane robe, smanjujući njezinu konkurentnost u odnosu na domaće alternative.
Koliko će carine utjecati na naše tržište?
Hrvatska je relativno zaštićena od tih rizika s obzirom na to da samo tri posto njezina izvoza robe odlazi u SAD, što čini manje od jedan posto BDP-a. Međutim, Hrvatska će vjerojatno biti pogođena značajnijim usporavanjem ostatka Europe. Dugoročno, najveće prijetnje rastu su opadajuća konkurentnost Europe, niska produktivnost te nepovoljni demografski trendovi s padom radno sposobnog stanovništva dok troškovi povezani sa starenjem populacije rastu. Dobra vijest je da europski donositelji politika sve više prepoznaju te rizike pa ih počinju rješavati. Nigdje to nije vidljivije nego u najvećem europskom gospodarstvu Njemačkoj, gdje je vlada nedavno najavila neviđeno povećanje ulaganja u obranu i infrastrukturu, koje će se omogućiti reformom ustavno zajamčenog ograničenja duga zemlje. Povećana potrošnja u Njemačkoj zasigurno će imati domino-efekt na ostatak regije i vjerojatno će biti pojačana prijedlogom EU za mobilizaciju 800 milijardi eura u obrambenu potrošnju.
Koliko su vlade uspješne u balansiranju ekonomske stabilnosti i socijalnih politika?
Ekonomska stabilnost je širok pojam koji može značiti nekoliko stvari - stabilnost cijena kojom upravljaju središnje banke, financijsku stabilnost koju nadziru regulatori, održivost duga koja je u nadležnosti vlada, ali je povezana s financijskom stabilnošću kao i monetarnom politikom. Slično tome, socijalne politike mogu značiti vladinu potrošnju na stvari poput zdravstva, obrazovanja ili socijalnih sigurnosnih mreža, ili politike koje štite radnička prava, utječu na raznolikost ili reguliraju imigraciju.
Središnje banke bile su relativno uspješne u smanjenju visokih razina inflacije, iako još uvijek nismo izašli iz opasnosti s obzirom na visok rast plaća koji utječe na inflaciju usluga, pa i u Hrvatskoj. Prije dvije godine, europske banke i financijska tržišta dobro su podnijeli kolaps Silicon Valley Banka i Credit Suissea, dijelom zahvaljujući snažnom regulatornom okviru implementiranom nakon globalne financijske krize. Održivost duga ostaje netaknuta, iako predstavlja rizik u visoko zaduženim europskim zemljama.
Ponovna uspostava fiskalnih pravila EU smanjuje rizike održivosti duga, ali istodobno novi zahtjevi europskih vlada za povećanjem potrošnje na obranu kako bi se odgovorilo na nove sigurnosne prijetnje zbog slabljenja američke posvećenosti Europi, kao i na infrastrukturu kako bi se riješili problemi konkurentnosti, predstavljaju rizike i mogu zahtijevati rješenja na razini EU. U svakom slučaju, ti novi zahtjevi za potrošnjom znače da će vlade biti prisiljene preusmjeriti svoju potrošnju i da će prethodno izdašne socijalne politike možda trebati biti smanjene. Hrvatska fiskalna pozicija relativno je jača u usporedbi s drugim europskim zemljama, s niskim omjerom duga u odnosu na BDP i upravljivim fiskalnim deficitom, što znači da ne trpi akutni pritisak da donosi takve kompromise. Brža implementacija NextGen EU fondova u Hrvatskoj prije njihova isteka 2026. dodatno će podržati potrošnju i tako kratkoročno potaknuti ekonomski rast.
Koje su industrije najotpornije na ekonomske krize i promjene u ponašanju potrošača?
To se mijenja sa svakom krizom, ovisno o tome što ju je uzrokovalo. Globalna financijska kriza bila je potaknuta neravnotežama u sektoru nekretnina koje su utjecale na bilance banaka, čineći građevinski i bankarski sektor ranjivima. Tijekom pandemije, najviše su bile pogođene industrije s visokim kontaktom, poput putovanja i ugostiteljstva. Nakon ruske invazije na Ukrajinu i energetske krize koja je uslijedila, europski energetski intenzivan proizvodni sektor pretrpio je velike udarce u konkurentnosti. Krize mogu utjecati na ponašanje potrošača ako dovedu do pogoršanja temeljnih ekonomskih uvjeta za potrošače. Na primjer, povećanje nezaposlenosti, stagnacija rasta plaća ili pad bogatstva (primjerice kroz kolaps cijena dionica ili nekretnina). U trenutačnom ciklusu, Europa, uključujući Hrvatsku, uživa povoljne ekonomske uvjete za potrošače, uključujući povijesno nisku nezaposlenost, snažan rast zaposlenosti i vrlo visok rast plaća. To je učinilo potrošače otpornijima, omogućujući im da se dobro nose s izazovima visoke inflacije i visokih kamatnih stopa, a ti jaki temelji pozicioniraju ih da bolje podnesu i sljedeće ekonomske izazove koji bi mogli doći.
Komentari
0