U sklopu Hrvatsko- slovenske poslovne konferencije: Ulaganje u graditeljstvo,koja je održana u Opatiji, makroekonomski značaj domaćeg građevinarstva, analizirao je Jože P. Damijan profesor s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, koji je naglasio kako je građevinarstvu u Hrvatskoj i Sloveniji ciklična djelatnost. S toga je, kaže, potrebno maksimalno iskoristiti njegove učinke na domaće gospodarstvo u cjelini. Pogotovo je, dodaje, u ove dvije zemlje građevinarstvo dalo veliki doprinos nakon izbijanja pandemije.“Za razliku od Austrije i njezinog građevinarstva, u Hrvatskoj i Sloveniji je rast građevinarstva imao veliki skok. Austrija i Švicarska dugoročno planiraju infrastrukturne projekte, tako da njihove građevinske kompanije na osnovu tih projekta, mogu precizno planirati svoje aktivnosti. Mogu precizno planirati investicije, porast broja radnika... U Hrvatskoj i Sloveniji nije takva situacija i puno je izraženija volatilnost“, istaknuo je profesor Damijan, koji naglašava da je cilj imati dugoročno stabilnu i kontroliranu situaciju.
Profesor Damijan je naglasio kako je hrvatsko građevinarstvo, zahvaljujući rastu, ublažilo negativne utjecaje energetske krize na ukupno gospodarstvo. Tako da je u ovom periodu imalo vrlo pozitivan utjecaj na ukupno gospodarstvo. Naglasio je da građevinarstvo ima jedan od najvećih multiplikatora, koji je čak i veći nego kod tehnoloških kompanija.“Odavno je poznato de se u vrijeme recesije gospodarstvo može pokrenuti povećanjem investicija u infrastrukturu.To je prokušano oružje za izlazak iz krize.Najrazvijenije europske zemlje imaju razvijen sustav nadzora domaćeg tržišta i imaju način kako maksimalno iskoristiti projekte u korist domaćeg gospodarstva.EU dozvoljava određenu vrstu diskriminacije, tako da iz javne nabave mogu isključiti kompanije iz trećih zemalja“, istaknuo je Jože Damijan.
Građevinski projekti do 2030. godine
U sklopu okruglog stola Građevinski projekti do 2030. godine i mogućnost suradnje hrvatskih i slovenskih tvrtki, Mirjana Čagalj potpredsjednica HGK zadužena za građevinarstvo iznijela je podatak da su do sada obnovljene 13 093 zgrade stradale u potresu, od čega je 12 364 privatnih zgrada.“ Do sada je na obnovu javne i privatne imovine ukupno potrošeno 3, 53 milijarde eura Sredstvima Fonda solidarnosti EU ugovoreno je 1309 projekata ukupne vrijednosti 3,82 milijarde eura “istaknula je Čagalj.
Mirjana Čagalj je naglasila da kvaliteta izvođenja u stambenoj gradnji ovisi o sinergiji između kvalitetnog projektiranja, stručnog izvođenja, učinkovitog nadzora te transparentnog postupka javne nabave“, istaknula je Mirjana Čagalja. Čagalj je iznijela podatke i o cijeni gradnje koja je porasla za 50 posto od izbijanja pandemije naovamo.
Na pitanje moderatora Mislava Togonala o tome gdje je lakše raditi, direktor Kolektora CPG Kristjan Mugerli kazao je da je donekle lakše raditi u Hrvatskoj. „Razlike su male jer su uvjeti poslovanja vrlo slični. Ključno je i najvažnije kvalitetno realizirati projekte te kvalitetno izvesti radove. Potrebno je prilagoditi se tržišnim uvjetima i biti kvalitetniji od ostalih.U svemu ovome, važno je da ima dovoljno velikih projekata ima dovoljno u obje države te da su iznosi investicija puno veći nego prije desetak godina“, istaknuo je Mugerli.
Vesna Nahtigal, generalna direktorica Gospodarske zbornice Slovenije kazala je da pad njemačkog građevinskog sektora nije još uvijek utjecao na slovensko gospodarstvo, niti na građevinski sektor Slovenije.“ Još uvijek rastemo i potreban nam je određen broj dodatnih radnika. Nadamo se da će određen broj radnika, koji rade u Njemačkoj, doći na naša gradilišta. Što se tiče stranih radnika, u Sloveniji je najviše radnika angažirano s područja nekadašnje zajedničke države. Naše zakonodavstvo nije toliko liberalizirano što se tiče uvoza radnika iz Azije kao što je to slučaj u Hrvatskoj“, istaknula je Vesna Nahtigal koja je iznijela svoje mišljenje i o obnovi infrastrukture u Ukrajini.“To je odlična prilika da hrvatske i slovenske kompanije udruže i da zajednički nastupe na tom tržištu. Međutim, imamo mi i veliku zadaću oko dovršetka posla u svojim državama“, mišljenja je Nahtigal.
Gregor Jernejc zamjenik direktora GH Holdinga otkrio je da tvrtka kojom upravlja radi u četiri zemlje. Izvode projekte u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji. „U Srbiji su nam najveća konkurencija tvrtke iz Kine, Austrije i Italije, u Hrvatsko su to domaće i neke inozemne tvrtke dok u Sloveniji nemamo konkurenciju“, istaknuo je Jernejc. Inače, GH Holding je poznat kao kompanija čiji radnici imaj najveće prosječne plaće u ovoj regiji u građevinskom sektoru. U Hrvatskoj su nedavno dovršili projekt pročistača u Osijeku a imaju još niz projekta koji su u tijeku .
Prioriteti cesta i željezničkih pruga
Ivica Budimir, predsjednik uprave Hrvatskih cesta, istaknuo je da je prioritet uprave Hrvatskih cesta je osigurati sigurnu, učinkovitu i održivu cestovnu infrastrukturu diljem Hrvatske. „To uključuje nastavak ulaganja u ključne projekte, održavanje postojećih cesta te implementaciju novih tehnologija za poboljšanje sigurnosti i protočnosti prometa.Fokus će biti na daljnjem unutarnjem razvoju bez kojeg nema mogućnosti kvalitetnog poslovanja. Zaposlenici su ključ dobrog upravljanja“, istaknuo e Budimir koji kaže da naglasak, svakako, treba biti na razvoj i održavanju državnih cesta. „Cilj je osigurati sigurnije i modernije prometnice, posebno u dijelovima Hrvatske gdje su potrebna veća ulaganja. Nužno je pratiti ciljeve u razvoju digitalizacije i transparentnosti poslovanja s naglaskom na „zelenu“ politiku kako bi sustav bio efikasniji, otporniji i dostupniji u ovim izazovnim vremenima.Uglavnom, naglasak će biti na modernizaciji državnih cesta, izgradnji novih cesta, te povećanju prometne sigurnosti. Posebnu pažnju posvetit ćemo održavanju postojećih cesta i sanaciji kritičnih točaka koje predstavljaju opasnost za vozače. Svi projekti koji se provode od važnosti su za područje na koje se odnose jer utječu na kvalitetu življenja, budući cestovna infrastruktura direktno utječe na boljitak građana i korisnika koji ju koriste. Tako da je svaki projekt bitan, bilo da je riječ o semaforu ili provedbi izgradnje jednog od većeg strateškog projekta“, pojasnio je Budimir koji je ipak kao prioritete, gradnju mreže brzih cesta na području cijele države. Posebno je izdvojio brzu cestu Mravince- čvor TTTS - Dugi Rat - Omiš, Podravski ipsilon, odnosno, brze ceste u smjeru Bjelovara i Virovitice, te u smjeru Koprivnice, brzu ceste Varaždin - Ivanec – Krapina....“ Unaprjeđenje mreže državnih cesta gradnjom obilaznica i novih pravaca je svakako prioritet, gdje bi izdvojio spojnu cestu od čvora Vučevica na A1 do DC 8 u Kaštelima, obilaznice Vukovara, Orebića, Drniša, Zaprešića, spojne ceste Zagvozd - Imotski, Drvenik - Ravča, Srijemsku graničnu transverzalu i mnoge druge“, istaknuo je Ivica Budimir.
Ivan Kršić predsjednik uprave HŽ Infrastrukture, iznio je podatak da se u narednih 10 godina u rekonstrukciju željeznica u Hrvatskoj planira uložiti šest milijardi eura, čime će se modernizirati oko tisuću kilometara željezničkih pruga.“Prioriteti i najveći iznosi ulaganja su svakako dva europska koridora Transeuropske prometne mreže ali tu je i niz manjih a, opet, značajnih projekata koje provodimo. Ove godine dovršit ćemo projekt obnove željezničke pruge Dugo Selo-Križevci“, kazao je Kršić koji je nabrojio niz projekta koji se provode te otkrio faze u kojima je svaki pojedini projekt. Što se tiče povećanja brzine vlakova, Kršić je kazao kako je potrebno određeno vrijeme da bi se realizirali projekti, koji će rezultirati značajnim povećanjem brzine vlakova.
Komentari
0