POTICANJE RENTIJERSTVA

HUP traži niže poreze na plaće, a dizanje paušalnog poreza za iznajmljivače u turizmu

‘Hrvatima se šalje opasna poruka da je isplativije živjeti od rente nego raditi‘, rekla je glavna direktorica HUP-a Irena Weber

Irena Weber

 Vanesa Pandzic/Cropix

Hrvatska udruga poslodavaca ne odustaje od pritiska na Vladu da smanji opterećenje plaća, pri čemu u svojem prijedlogu porezne reforme poslodavci računaju da bi "ušteda" njima bila oko milijardu eura, a država bi oko 30 posto tog gubitka mogla brzo nadoknaditi većim oporezivanjem iznajmljivača u turizmu koji sada plaćaju iznimno mali paušalni porez.

Kako je to novinarima pojasnio glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, država bi nadoknadila velik dio poreznog prihoda - u njihovoj kalkulaciji to ispada oko 300 milijuna eura - već kad bi se izjednačio porez koji plaćaju paušalci u turizmu s općim porezom na prihod od iznajmljivanja imovine "na kontinentu" koji iznosi 10 posto.

Poslodavci općenito ocjenjuju da se u Hrvatskoj potiče rentijerska kultura, a o tome su organizirali i okrugli stol. Glavna direktorica Irena Weber komentirala je da se kod nas "šalje opasna poruka da je isplativije živjeti od rente nego raditi", usto spominjući da je renta postala poticaj za poreznu evaziju, svojevrsna porezna oaza za seljenje kapitala. Kao primjer, iznijela je da su porezi na rad višestruko veći od poreza na prihod od iznajmljivanja: "Na plaću od 10.000 kuna neto mjesečno platit ćete 18.000 kuna poreza na dohodak godišnje. S druge strane turističkim najmom možete ostvariti prihode do 300.000 kuna godišnje i plaćati samo 300 kuna paušalnog poreza po krevetu."

Ukratko, traže rasterećenje rada i izjednačavanje poreznog tretmana prihoda od rada i prihoda od iznajmljivanja, "kada ono postaje posao, a ne mala djelatnost". Što se tiče rasterećenja rada, poslodavci predlažu da se neoporezivi osobni odbitak podigne na 5000 kuna, niža stopa poreza na dohodak da se smanji s 20 posto na 15 posto, a viša stopa poreza na dohodak od 30 posto primjenjuje tek na primanja od 50.000 kuna. "Nema puno ljudi tako visoke plaće, a među njima su upravo najobrazovaniji i najtalentiraniji zaposlenici", poručuje, a smatra da će se takvom promjenom porezne politike u Hrvatskoj zadržati najbolji i privući strani talenti.

Nije iznijela računicu kolika bi bila prosječna plaća u Hrvatskoj kad bi se provela ta porezna reforma, a tvrdi da bi to rezultiralo dizanjem neto plaća jer se "bore za svakog radnika na tržištu rada". Kaže pak da su članice HUP-a lani podigle plaće iznad 15 posto, dakle iznad razine inflacije, ali nije navela koje su to kompanije učinile. Državna statistika, pak, na razini cijelog tržišta rada, primijetimo, ni izbliza ne pokazuje takav rast plaća.

image

Andrej Grubišić, Hrvoje Stojić i Hrvoje Zgombić

Vanesa Pandzic/Cropix

"Porezi ne bi trebali utjecati na ekonomske odluke građana, oni bi trebali biti neutralni", poručuje s okruglog stola HUP-a porezni stručnjak Hrvoje Zgombić, a niski paušalni porez na krevete utječe na ekonomsko ponašanje stanovništva i stoga imamo apartmanizaciju u turizmu. Da se tako nizak porez uvede za proizvodnju, dodaje, imali bismo proizvodni bum. Komentirajući HUP-ove prijedloge, napominje ipak da porezna pitanja nisu baš jednostavna te da, kad se govori o rasterećenju rada, valja uzeti u obzir i to da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Pozdravlja ideju i podizanju iznosa osobnog odbitka, kao da se smanji niža stopa poreza na dohodak, ali je protiv toga da uopće postoji viša stopa jer su, upozorava, "porezi prevaljivi i s višom stopom nećete pogoditi onoga kojem su namijenjeni, nego potrošača".

Argumentirajući prijedloge HUP-a, Stojić podsjeća da je Hrvatska do kraja rujna prošle godine imala suficit u državnom proračunu od oko 1 posto BDP-a ili 750 milijuna eura.

"Jasno je da u proračunu ima prostora za poreznu reformu kako bi se rasteretio rad", rekao je.

Kad se radi o rentijerstvu i ovisnosti hrvatskoga gospodarstva o turizmu, ekonomski analitičar Andrej Grubišić tvrdi da je tu potrebna demistifikacija te da je doprinos te grane BDP-u između 15 i 18 posto, što znači da se većina ljudi u Hrvatskoj ne bavi turizmom. Štoviše, smatra da je povlašteni porezni tretman zapravo oblik kroni kapitalizma, "bilo da nešto plaćate manje, kao što je situacija s PDV-om u turizmu, ili da je to paušalni porez na iznajmljivanje apartmana, bilo da se radi o subvencijama ili poticajima". Naglašava da se povlašteni porezni tretman turizma objašnjava nacionalnim interesom, a on smatra da je to "jako nepravedno prema svima nama koji nismo u turizmu". I on se slaže sa Zgombićem da porezni sustav ne bi trebao birati sektore koje "neki državni birokrat ili političar smatra da su za naciju dobri".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 03:01