‘Imamo potencijala u geotermalnoj energiji‘

Nedavne odluke državne administracije o izdavanju dozvola za istraživanje geotermalnih voda u energetske svrhe za četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja, nakon provedene procedure Agencije za ugljikovodike (AZU), skrenule su pozornost na geotermalne vode kao dosad neiskorišteni energetski resurs i prostor za izdašne investicije. U razgovoru za Svijet energije, predsjednik Uprave AZU-a Marijan Krpan govori, među ostalim, o značaju tih odluka za revitalizaciju proizvodnje i istraživanja ugljikovodika i procjenama o potencijalima geotermalnih voda u Hrvatskoj.

Kakvi su dosadašnji rezultati u istraživanju i eksploatiranju geotermalnih voda za energetske svrhe u Hrvatskoj, koliko istražnih polja postoji i do kakvih se rezultata na njima došlo?

- Kontinentalni dio naše zemlje natprosječno je bogat geotermalnim resursima. Geotermalni gradijent, odnosno porast temperature s dubinom, 60 posto je veći od europskog prosjeka. To u praksi znači da će se u Hrvatskoj ležišta vruće vode temperature 150°C naći na dubini od oko 3000 metara, a drugdje u Europi do takvih temperatura treba bušiti i dublje od 5000 metara, što takve bušotine čini znatno skupljima i tehnički zahtjevnijima.

Ono što je posebno zanimljivo da su nekadašnji "promašaji" u istraživanju ugljikovodika sad vrijedna informacija o domaćem geotermalnom potencijalu. U Hrvatskoj imamo više od 70 postojećih bušotina na kojima je potvrđen geotermalni potencijal. Koliko je on i kako komercijalno iskoristiv, tek treba utvrditi.

Postoje li procjene o tome koliki su ukupni potencijali geotermalnih voda za energetske svrhe?

- Ako govorimo o proizvodnji električne energije, naš potencijal se kreće oko 800 megavata. Riječ je o energiji koja se proizvodi stalno, bez obzira na vanjske okolnosti poput vremenskih prilika jer geotermalne elektrane mogu raditi s faktorom kapaciteta i do 95 posto.

Što se tiče sveukupnog potencijala, već sam spomenuo kako je on puno širi nego što se isprva čini, jer osim same električne energije, geoterme otvaraju brojne mogućnosti u toplinarstvu. Jedan od možda zanimljivih primjera su i staklenici za proizvodnju rajčice poput onih u Nizozemskoj koje koriste geotermalnu toplinu.Potencijal i isplativost prepoznali su već neki proizvođači, a s obzirom na aktualizaciju geotermalnih projekata, svakim danom je sve više proizvođača voća i povrća koji se interesiraju za ovaj energent koji proizvodnju može učiniti konkurentnijom.

Kako biste, s obzirom na dosadašnja saznanja, ocijenili važnost odluka o izdavanju dozvola za istraživanje geotermalnih voda za četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja?

- Ovo je nastavak kampanje istraživanja potencijala hrvatskog podzemlja koji je uspješno pokrenut nakon godina stagnacije. Mislim da je u tom kontekstu bitno naglasiti nekoliko stvari. Prije svega, zbog aktivnosti Agencije ponovno smo na radaru investitora koji žele raditi u Hrvatskoj, što potvrđuje sad već nekoliko uspješnih natječaja za geotermalne projekte i projekte ugljikovodika. Uz to, uvijek je riječ o kapitalno intenzivnim investicijama, pa će tako primjerice samo u istražnoj fazi nositelji dozvola u istraživanje geotermalnih voda uložiti oko 150 milijuna kuna.

Što možete reći o tvrtkama kojima su dodijeljene dozvole, kakve investicijske planove i poslovne ciljeve su ponudile?

- Što se tiče njihovih programa, prvenstveno je riječ o geotermalnim elektranama. Riječ je o području u kojem postoji značajan geotermalni potencijal koji može generirati snagu od oko 50 megavata za sve lokacije. S tom energijom mogli bismo strujom opskrbljivati više od 60 tisuća kućanstava.

Jedna od tvrtki koja je dobila dozvolu u postupku za koji me pitate je zajednička tvrtka Varaždinske županije i općine Mali Bukovec. To je osobito bitno jer ovakvi projekti mogu mijenjati lokalne zajednice na bolje. U općini Mali Bukovec je u velikoj mjeri koncentrirana domaća proizvodnja cvijeća za koju su potrebni grijani staklenici, a za to nema energenta konkurentnijeg od vruće vode iz podzemlja. Geoterme mogu značiti preporod za domaću stakleničku proizvodnju povrća, ali i smanjiti troškove grijanja za veće komunalne objekte, bazene, škole.

Na koje dodatne benefite mogu računati sredine koje privuku ulaganja u geotermalne vode za energetske svrhe?

- Niži troškovi grijanja onda otvaraju priliku za druga ulaganja. Naime, toplinarstvo potencijalno ima ogroman utjecaj na kvalitetu života u Hrvatskoj. Ne samo kroz veću kvalitetu zraka jer fosilna goriva mijenjamo vodom iz podzemlja, nego otvaramo i mogućnost jeftinijega grijanja u hrvatskim gradovima.

U predgovoru plana rada Agencije za 2019. upozorili ste kako bi Hrvatska u budućnosti, ako ne pokrene istraživačke i investicijske projekte, energetski mogla postati ovisna o uvozu. Što je u međuvremenu poduzeto?

- Brojke o uvozu ugljikovodika nisu tajna i svi smo svjesni situacije koja muči brojne europske zemlje. Nije tu Hrvatska iznimka i ne postoji čarobni štapić kojim bi se odjednom uklonili problemi koji su stvarani godinama, a djelomično su i geološki uvjetovani.