EUROPA U OČAJU

‘Imate vremena do 2050. godine! U suprotnom će se mijenjati i okus i miris piva...‘

Iako za stvaranje alfa kiselina treba puno sunčeve svjetlosti, ekstremne vrućine imaju suprotan učinak, dok je nedostatak oborina smanjio ukupnu količinu dobivenog hmelja

Ilustrativna fotografija 

 Damjan Tadic/Cropix

Europske poljoprivrednike već nekoliko godina za redom muče sve intenzivnija sušna razdoblja i toplinski valovi, a prema istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Nature Communication u budućnosti će zbog toga i pivo imati drugačiji okus i biti skuplje. Ljubitelji ovog popularnog alkoholnog pića, od kojeg se češće konzumiraju samo voda i čaj, tako danas piju pivo koje je bolje nego će biti u budućnosti.

Znanstvenici s Instituta za istraživanje globalnih promjena Češke akademije znanosti upozorili su da će, ako se poljoprivrednici ne prilagode novim vremenskim uvjetima, prinosi hmelja u europskim regijama do 2050. biti manji za 4 do 18 % u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 1989. do 2018. Istovremeno će se i sadržaj alfa kiselina u hmelju smanjiti za 20 do 30%, a upravo su one zaslužne za karakterističan okus i miris piva. Istraživači su usporedili prosječni godišnji prinos aromatičnog hmelja tijekom razdoblja 1971.-1994. i 1995.-2018. i otkrili "značajno smanjenje proizvodnje" od između 130 i 270 kilograma po hektaru.

Žele li se nastaviti baviti proizvodnjom hmelja, uzgajivači će trebati pronaći način da se izbore s dugim sušnim razdobljima i temperaturama koje svakog ljeta obaraju rekorde. Neke od opcija koje Istraživači spominju su premještanje nasada na više nadmorske visine ili doline u kojima ima više podzemnih voda, izgradnja sustava za navodnjavanje, promjena orijentacije ili razmaka između usjeva te upravljanje tlom tako da se učinkovitije štedi voda. Štetni učinci mogu se ublažiti i rjeđom obradom tla, promjenama u gnojidbi, a razmišlja se i o razvoju novog, prilagođenog sjemena.

Najveći pad prosječnog godišnjeg prinosa hmelja od 19,4% ima Celje u Sloveniji. U Njemačkoj, drugom najvećem proizvođaču hmelja na svijetu, prosječni prinosi hmelja pali su 19,1% u gradu Spaltu, 13,7% u Hallertau i 9,5% u Tettnangu. Rezultati iz Njemačke, Češke i Slovenije pokazuju da dozrijevanje biljke počinje otprilike 20 dana ranije nego što je uobičajeno.

Ove tri zemlje, koje pokrivaju gotovo 90% ukupne površine polja s aromatičnim hmeljom u Europi, nalaze se u regijama s blagom kontinentalnom klimom u kojima prosječna temperatura varira između 8 i 10 Celzijevih stupnjeva, a prosječna godišnja količina padalina varira od 550 do 1050 mm. Takvi uvjeti idealni su za proizvodnju hmelja kojemu u vrijeme cvatnje, tijekom srpnja i kolovoza, najviše odgovaraju temperature između 20 i 22 °C i vlažnost zraka između 70 i 80 posto. Hmelj je spreman za berbu u drugoj polovici kolovoza pa ga ekstremno visoke temperature mogu spaliti u najvažnijoj fazi.

Iako za stvaranje alfa kiselina treba puno sunčeve svjetlosti, ekstremne vrućine imaju suprotan učinak, dok je nedostatak oborina smanjio ukupnu količinu dobivenog hmelja. To znači da ni sustav navodnjavanja nije dovoljan da se održi današnja kvaliteta hmelja jer će zalijevanje pospješiti rast biljke, ali će ona zbog visokih temperatura i dalje imati manje kiselina koje su ključne za prepoznatljiv okus piva.

S obzirom na to da temperature u Hrvatskoj ljeti redovito prelaze 30 stupnjeva Celzijusa, ne čudi što kod nas proizvodnja hmelja nije zabilježena. Iako tradicionalno kuhanje piva u središnjoj Europi datira barem iz razdoblja neolitika oko 3500. – 3100. godine prije Krista, podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju da se uzgojom ključne biljke kod nas ne bavi ni jedan poljoprivrednik. Prema podacima iz Godišnjeg financijskog izvješća za 2022. ukupno je u Hrvatskoj registrirano 109 proizvođača piva, od čega tri velika, tri srednja, 11 malih i 92 mikro proizvođača. Potrebni hmelj najvećim dijelom uvoze iz Slovenije, Belgije i Njemačke.

- Kod članica Grupacije proizvođača piva HGK nisu zabilježene promjene u proizvodnji i kvaliteti piva, koje bi bile uzrokovane klimatskim promjenama i povećanjem temperatura koje prema navedenom istraživanju utječu na količinu i kvalitetu proizvedenog hmelja - poručili su.

Studija socioekonomskog utjecaja proizvođača piva na gospodarstvo Republike Hrvatske koju je prošle godine objavio Ekonomski institut Zagreb u suradnji s Grupacijom proizvođača piva HGK pokazala je da je 2019. godine cjelokupni lanac proizvodnje tog pića generirao 1,69 posto hrvatskog BDP-a. Pivarski sektor je, izravno i neizravno, stvorio 21.718 radnih mjesta, što znači da je na svakog zaposlenika u industriji još 12,3 radnih mjesta neizravno stvoreno u ostatku gospodarstva, prije svega u ugostiteljstvu i trgovini.

Iako globalno zagrijavanje negativno utječe na prinose hmelja zbog čega će i njegova cijena biti skuplja, cijena piva povezana je i s drugim faktorima. Visoke cijene energenata, distribucije i ambalaže imaju puno veći utjecaj na poslovanje pivovara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 09:11