ISKORAK PREMA OBNOVLJIVIM IZVORIMA

INA snažno ulaže u istraživanje geotermalnih potencijala

Geofizička i 3D seizmička mjerenja već su odrađena, a sljedećih tjedana slijede i prva istražna bušenja

Naša vodeća domaća energetska kompanija računa na podršku lokalnih vlasti i regulatornih tijela kako bi komercijalna proizvodnja mogla početi u najkraćem mogućem roku

 Matija Djanjesic/Cropix

INA, vodeća domaća energetska kompanija, nastavlja sa strateškom transformacijom prema obnovljivim izvorima energije. U skladu s globalnim trendovima dekarbonizacije, INA je napravila iskorak prema obnovljivim izvorima energije, gdje su kao ključni stup buduće energetske održivosti prepoznati geotermalni izvori.

Geotermalna energija dostupna je 24 sata dnevno, 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike. Geotermalne elektrane imaju visoku iskoristivost—obično 90 posto ili više—što znači da mogu raditi s maksimalnim kapacitetom gotovo cijelo vrijeme. Ovi čimbenici znače da geotermalna energija može uravnotežiti povremene obnovljive izvore energije poput vjetra i sunca, čineći je ključnim dijelom nacionalnog energetskog miksa.

S više od 70 godina iskustva u bušenju i upravljanju bušotinama u Hrvatskoj i svijetu, stručnjaci u Ini posjeduju veliko znanje koje mogu uspješno primijeniti u razvoju Ininih geotermalnih projekata. Oni ujedno predstavljaju i prirodnu nadogradnju Inine temeljne djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Stručnost u području geologije, ležišnog inženjeringa i proizvodnih sustava daje čvrstu osnovu za suočavanje s tehničkim i operativnim izazovima ovih zahtjevnih projekata.

Istražna bušenja u 2025.

"Geotermalna energija je logičan iskorak za Inu. Koristimo postojeća znanja i infrastrukturu kako bismo razvili održiva energetska rješenja za budućnost", poručio je Josip Bubnić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini.

Konkretno, INA je na natječaju za istraživanje geotermalnih potencijala u Slavoniji, Podravini i Međimurju, koje je provela Agencija za ugljikovodike, a odobrilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, dobila dozvolu za istraživanje geotermalnih voda za dva istražna prostora - Leščan i Međimurje 5.

"Geofizička i 3D seizmička mjerenja već su odrađena, a narednih tjedana slijede i prva istražna bušenja. Prikupljeni podaci istražnih aktivnosti geofizičkih snimanja i bušenja bušotina trebali bi dati ključne informacije o količini i temperaturi geotermalne vode. Cilj svih ovih aktivnosti je pronaći izvore topline vode koja ima dovoljan protok za proizvodnju električne energije. Naknadno, višak topline može se koristiti i za toplinarstvo u zagrijavanju kućanstva, staklenika ili u druge industrijske svrhe", naglašava Bubnić.

image

Koristimo znanja i infrastrukturu kako bismo razvili održiva rješenja za budućnost, tvrdi Josip Bubnić

Ina/

Visokorizični projekti

Iako geotermalna energija nudi izvanredne prednosti, uključujući nultu emisiju stakleničkih plinova i stalnu dostupnost energije, ovi projekti su visoko rizični i po tom se pitanju ne razliku od tradicionalne proizvodnje nafte i plina. Riječ je o bušenjima na dubine koje mogu dosegnuti i više od 4000 metara i bušotinama čija gradnja u prosjeku košta oko deset milijuna eura, a uspjeh projekata ovisi o preciznom geološkom istraživanju i kvaliteti pronađenih izvora.

"Svjesni smo rizika, ali vjerujemo da dugoročna korist za kompaniju i društvo opravdava ove investicije. Naš cilj je osigurati zatvoreni ciklus rada elektrana, gdje se proizvedeni geotermalni fluid vraća u podzemlje, čime postižemo nultu emisiju stakleničkih plinova,", dodao je Bubnić.

Ključ za uspješnu implementaciju geotermalnih projekata leži u suradnji s lokalnim zajednicama i ubrzanju procesa izdavanja dozvola. INA računa na podršku lokalnih vlasti i regulatornih tijela kako bi se komercijalna proizvodnja mogla započeti u najkraćem mogućem roku.

Veliki potencijal

"Razvoj zelenih energija će itekako utjecati na razvoj lokalne zajednice. Vjerujem da ćemo imati potporu lokalnih i regionalnih samouprava u provođenju geotermalnih projekta kako bi se ubrzao početak proizvodnje. Ključno je definirati sufinanciranu cijenu električne energije proizvedene iz geotermalnih izvora jer to značajno utječe na isplativost ovih projekata. Uz to, treba definirati i lokacije za priključenje na električnu mrežu", poručuje Bubnić.

Inače, Hrvatska ima 60 posto viši geotermalni potencijal u odnosu na europski prosjek, što je ogromna prednost koja se može iskoristiti za povećanje energetske neovisnosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

image

U zadnjih pet godina INA je u istraživanje i proizvodnju nafte i plina uložila 450 milijuna eura

NAFTA I PLIN

Potencijal od dodatnih milijun kubnih metara plina na dan

Unatoč snažnom iskoraku prema obnovljivim izvorima, INA istovremeno nastavlja i s tradicionalnom proizvodnjom nafte i plina, sve dok na tržištu bude potrebe za njima. Kompanija time ujedno pridonosi sadašnjoj i budućoj sigurnosti opskrbe tržišta potrebnom energijom. U zadnjih pet godina INA je u istraživanje i proizvodnji nafte i plina uložila 450 milijuna eura. Samo u prvih devet mjeseci 2024. ulaganja su ostala stabilna u odnosu na isto razdoblje 2023. te su iznosila gotovo 65 milijuna eura.


INA samostalno provodi aktivnosti istraživanja nafte i plina na istražnom bloku Drava-03. Do sada su ostvarena dva otkrića bušotinama Veliki Rastovac-1 i Obradovci-5, a s istražnim bušenjima nastavlja se i u 2025. Ispitivanjem bušotine Veliki Rastovac-1 ostvario se dotok od oko 145.000 metara kubnih plina na dan, dok se na bušotini Obradovci-5 ostvario ukupni dotok od oko 250.000 metara kubnih dnevno iz dva testirana intervala. Uzimajući u obzir trenutačne procedure izdavanja potrebnih dozvola za izgradnju proizvodnih sustava, privođenje proizvodnji bušotine Veliki Rastovac-1 očekuje se 2027., a bušotine Obradovci-5 2028. godine. Osim toga, na istražnom polju Sava-07, INA je lani ušla u partnerstvo s kanadskom kompanijom Vermilion. Izrađene su tri istražne bušotine koje jamče novu proizvodnju plina i nafte, a istraživanja se nastavljaju i u 2025. S obzirom na geopolitička kretanja koja utječu na zbivanja na energetskim tržištima te mogu utjecati na sigurnost opskrbe, nužno je nastaviti raditi na ubrzavanju administrativnih procedura kako bi se svi otkriveni potencijali što prije stavili u proizvodnju. INA procjenjuje da bi puštanjem u proizvodnju svih do sada otkrivenih nalazišta, koja je INA otkrila samostalno ili u suradnji sa partnerima mogla povećati proizvodnju za dodatnih milijuna metara kubnih plina na dan.
"Sav taj plin namijenjen je hrvatskom plinskom sustavu te bi osim povećanja sigurnosti opskrbe domaćeg tržišta osigurao i sredstva potrebna za ulaganja u projekte usmjerene na zelenu tranziciju. Ne treba zaboraviti ni financijske koristi koje od ovakvih projekata imaju država, ali i lokalna i regionalna samouprava", zaključuje Josip Bubnić.


Kombinacijom ulaganja u tradicionalne i obnovljive izvore energije, INA nastavlja osiguravati stabilnu i održivu budućnost energetskog sektora u Hrvatskoj.

Sadržaj nastao u suradnji s INA-om

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. siječanj 2025 15:46