PODACI DZS-A

Industrijska proizvodnja porasla treći mjesec zaredom: Rast od 4,9 posto najveći je od kraja 2016.

To je treći mjesec zaredom kako proizvodnja raste na godišnjoj razini, i to brže u odnosu na 1,8-postotni rast mjesec dana prije
 Marko Todorov/Cropix

U Hrvatskoj je u veljači industrijska proizvodnja porasla treći mjesec zaredom, i to znatno brže nego mjesec dana prije, što ukazuje na nastavak oporavka proizvodnje nakon lanjskog pada.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu da je industrijska proizvodnja u veljači porasla 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču 2020. skočila 4,9 posto.

To je treći mjesec zaredom kako proizvodnja raste na godišnjoj razini, i to brže u odnosu na 1,8-postotni rast mjesec dana prije.

Rast od 4,9 posto najveći je rast od kraja 2016. godine.

„Podaci za veljaču potvrdili su nastavak oporavka industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Rast proizvodnje u veljači na godišnjoj razini zabilježen je u tri od pet sektora, a najviše, za 10,2 posto, u proizvodnji intermedijardnih proizvoda.

S rastom od 4,5 posto slijedi proizvodnja kapitalnih proizvoda, dok je proizvodnja energije porasla 3 posto.

S druge strane, u veljači je na godišnjoj razini najviše pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 12,7 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila 2,3 posto.

Nakon što je u prošloj godini industrijska proizvodnja pala za 3,4 posto, u prva dva mjeseca ove godine porasla je 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Epidemiološka slika u mjesecima ispred nas, kao i brzina oporavka inozemne potražnje, utjecat će na dinamiku oporavka u ostatku 2021. godine”, ističu analitičari RBA.

Navode da će stopama rasta ići u prilog niska baza iz prošle godine, kada je industrijska proizvodnja bila pod pritiskom zbog izbijanja koronakrize.

„Ipak, niska konkurentnost i dalje će ostati najveći izazov sve dok se ne dogodi zaokret prema proizvodnji proizvoda srednje do visoke tehnološke složenosti. Naime, iako se industrija, uz građevinarstvo, pokazala otpornijom na trenutnu krizu, njezin udio u hrvatskom gospodarstvu zaostaje za prosjekom EU i usporedivim zemljama. Pri tome je sasvim jasno da će zemlje s jakom i konkurentnom industrijom imati brži i stabilniji oporavak i da već sada ostvaruju veći potencijal rasta”, zaključuju analitičari RBA.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 01:09