Inflacija slabi, a Europska središnja banka nastavlja s povećanjem kamatnih stopa

Unatoč nedavnom padu cijena energije i ohrabrujućem usporavanju inflacije, Europska središnja banka nastavlja zacrtanim tempom dizanja kamatnih stopa. Sve tri ključne kamatne stope povećala je za pola postotnog boda tako da ona na depozite banaka sada iznosi 2,5 posto, za potrebe njihova refinanciranja tri posto, a za mogućnost posudbe na kraju dana 3,25 posto. Pritom Upravno vijeće ESB-a poručuje da će ustrajati na povećanju kamatnih stopa i najavljenom smanjenju portfelja kako bi se inflacija što prije vratila na srednjoročni cilj od dva posto.

"Imajući u vidu temeljne inflacijske pritiske", stoji u priopćenju, povećat će kamatne stope za još 50 baznih bodova na sljedećem sastanku u ožujku "na kojem će razmotriti daljnje korake monetarne politike". Financijska tržišta, međutim, to su protumačila kao najavu zatvaranja ciklusa rasta kamatnih stopa, da ECB "otvara vrata ili pauzi ili sporijem rastu stope nakon ožujka". No, predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, osporila je takva tumačenja.

"Ne. Znamo da imamo još posla, znamo da nismo gotovi", rekla je Lagarde na konferenciji za novinare, ponavljajući da ostaju pri svom zacrtanom cilju vraćanja inflacije na oko 2 posto. Ukupna inflacija u euro području je osjetno smanjena, nakon rekordnih 10,6 posto u listopadu na 8,5 posto u siječnju. Ipak, temeljne cijene, koje isključuju nestabilne stavke kao što su hrana i gorivo, rastu stabilnim ili ubrzanim tempom.

Uključivanje građana

Do ljeta, smatra Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, depozitna kamatna stopa trebala bi doseći 3,5 posto. Jer, temeljna inflacija u europodručju, kao i u Hrvatskoj, ostat će još dogledno vrijeme "znatno iznad ciljane inflacije ESB-a". Štoviše, fiskalnoj ekspanziji ne nazire se kraj, a rast plaća se ubrzava, što može utjecati i na cjenovna očekivanja, rekao je Stojić. Analitičari RBA, pak, ocjenjuju da se inflacija neće spustiti na željenu razinu prije 2025. godine.

Ako poslovne banke mogu pohraniti novac na računima središnjih banaka i za njega dobiti kamatu od 2,5 pa do 3,5 posto sredinom ljeta, razumljivo je da neće biti osobito motivirane posuđivati novac ostalim sektorima ako im to ne bude isplativo.

No, središnjim bankama i jest cilj hlađenje ekonomije, manje uzimanja kredita i trošenja, kako bi se smanjili inflacijski pritisci. U tim novim okolnostima sasvim je razumljiva odluka ministra financija Marka Primorca da na tržište uključi građane koji bi ulagali svoju štednju i konkurirali bankama.

Poput ESB-a, za pola boda ključnu je kamatnu stopu povećao i Bank of England, s 3,5 na četiri posto, a dan prije američka središnja banka povećala ih je za 0,25 postotnih bodova, u rasponu od 4,50 do 4,75 posto. Pritom svi čelnici središnjih banaka poručuju da je prerano proglasiti pobjedu nad inflacijom, ali ekonomisti iščitavaju da su njihove poruke ipak različite.

Dok ESB ostaje pri svom čvrstom stavu zaoštravanja monetarne politike, u Velikoj Britaniji raste zabrinutost kako će se gospodarstvo i kućanstva boriti s utjecajem rastućih kamatnih stopa, a malo blaže poruke stižu i iz SAD-a. Jedan od razloga tome jest činjenica da su ključne kamatne stope u europodručju niže nego u SAD-u i Velikoj Britaniji.

Inflacijska spirala

Ulagače na globalnim tržištima posebno je ohrabrila izjava predsjednika Federalnih rezervi, Jeromea Powella, kako se prvi put može reći da je počeo proces usporavanja stope inflacije. Premda je i on najavio daljnje povećanje kamata, smatra mogućim da će kamata ostati ispod 5 posto. Dosad su se mogle čuti poruke da će morati biti iznad te razine kako bi se inflacija vratila prema ciljanoj razini. Tržište sada procjenjuje da će Fed završiti proces povećanja cijene novca na razini od 4,9 posto.

Pojedini ekonomisti ipak upozoravaju da se tržišta prerano raduju, što bi moglo donijeti upravo suprotan učinak od onoga što žele. Şebnem Kalemli-Özcan, ekonomistica sa Sveučilišta Maryland i članica njujorškog savjetodavnog odbora Feda, upozorava da bi rastuća tržišta i još blaži financijski uvjeti mogli samo učvrstiti odlučnost središnje banke.

"Ako tržišta kapitala nastave vrtoglavo rasti, to govori da će u budućnosti biti rasta i da je sve ružičasto. Ljudi počinju trošiti više, a to je ono što Fed ne želi", rekla je za FT. Ono što želi, dodala je, jest spustiti raspoloženje, da se manje kupuje i posuđuje. Središnji bankari osobito ukazuju na problem rasta plaća i prijetnju stvaranja inflacijske spirale. A to je ono, upozoravaju, što neće dopustiti da se dogodi.