Poduzetnike, a pogotovo one iz sektora trgovine i prehrambeno-prerađivačke industrije, iznenadila je podrška predsjednika HGK Luke Burilovića prošlotjednom bojkotu kupovine u trgovinama. On nam je pojasnio da je svojom izjavom samo pokazao razumijevanje za poziciju u kojoj se nalaze potrošači. Istaknuo je i to da bi licemjerno bilo pokazati nerazumijevanje za poziciju trgovaca i drugih dionika u proizvodnom lancu koje se neargumentirano proziva kao ekstraprofitere i glavne krivce za rast cijena.
Podržali ste bojkot kupovine u trgovinama, što je izazvalo komentare među poduzetnicima iz sektora trgovine i prehrambeno-prerađivačke industrije. Zašto ste podržali bojkot trgovina?
- Pozvao sam sve u proizvodnom i dobavnom lancu, dakle od proizvođača, distributera, logističara do trgovaca, da preispitaju moguće uštede i korekcije kako bi najširem krugu građana i potrošača omogućili povoljniju kupnju što većeg broja roba široke potrošnje. Uslijed niza okolnosti na koje je utjecalo i nepovoljno međunarodno okruženje, upravo je kategorija hrane, pića i usluga zabilježila najveći rast cijena posljednjih godina. Pritom ne smijemo zaboraviti da je osobna potrošnja jedan od glavnih generatora BDP-a, ali uslijed rasta cijena moguće je pregrijavanje osobne potrošnje i naglo smanjenje potražnje, što je scenarij koji ne priželjkuje niti jedan tržišni akter. Na izvjestan način, kao društvo smo osjetili drugu stranu medalje snažnog gospodarskog rasta, velike potražnje i rasta raspoloživih prihoda, a to ima i negativne reperkusije. Sada je na svim društvenim akterima da te odnose harmoniziramo kako bismo osigurali nastavak gospodarskog rasta i spriječili veće socijalne nejednakosti. Hrvatska ubrzano konvergira i sustiže razvijenije članice EU, ali navedeni faktori su i generatori snažne potražnje i posljedično rasta cijena, što nije krivnja samo jedne gospodarske djelatnosti ili grupe poduzetnika. Pokazati nerazumijevanje za poziciju u kojoj se potrošači trenutačno nalaze bilo bi jednako licemjerno kao i pokazati nerazumijevanje za poziciju trgovaca i drugih dionika u proizvodnom lancu koje se neargumentirano proziva kao ekstraprofitere i glavne krivce za rast cijena. Poslana je snažna poruka i sada je na svim tržišnim akterima da ponude optimalno rješenje kako ne bismo ugrozili gospodarski rast, radna mjesta ali i opstojnost pojedinih gospodarskih grana.
Podržavate li nove akcije koje su najavljene?
- Moramo razumjeti da je trgovina sastavni i neizostavno važan dio našega gospodarstva. Prošlotjedni bojkot pokazao je da građani suosjećaju jedni s drugima, a ponajviše s onima koji žive u najtežim uvjetima. Međutim moramo biti svjesni da bojkot nije rješenje, on je signal da rješenje treba tražiti, i to hitno, kako bi se dobri gospodarski rezultati koje bilježimo održali i nastavili. Zaustavljanje ekonomije ne koristi nikome kao ni novi bojkoti.
Je li HGK napravio analizu razloga poskupljenja cijena artikala široke potrošnje koji utječu na životni standard građana?
- Hrvatska gospodarska komora kontinuirano prati i analizira sve relevantne pokazatelje koji utječu na kretanje cijena artikala široke potrošnje. Struktura takve analize obuhvaća različite čimbenike, uključujući sezonske promjene, globalne tržišne trendove te poremećaje u lancima opskrbe. Ti poremećaji, uzrokovani ponajprije nepovoljnim klimatskim uvjetima i prirodnim nepogodama tijekom posljednjih mjeseci, doveli su do značajnog povećanja nabavnih cijena ovih sirovina, što se posljedično odražava i na krajnju cijenu prerađenih proizvoda dostupnih potrošačima.
Rast cijena dobara i usluga ponovno je postao primjetan potkraj 2024. godine. To je rezultiralo i rastom stope inflacije. S druge strane, Hrvatska ima jednu od najvećih stopa rasta odnosno uzlet na krilima fondova EU i, trenutno, rast prosječne kupovne moći stanovništva. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni 2024. iznosila je, prema podacima DZS-a, 1366 eura. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 13,1, a realno za 10 posto.
Koji su, prema mišljenju HGK, osnovni razlozi za rast cijena proizvoda široke potrošnje?
- Nažalost, posljednje četiri godine izrazito su bile izazovne, od pandemije i postpandemije koronavirusa, geopolitike i posljedičnih ratova do klimatskih promjena, što je izazvalo različite poremećaje u opskrbnom lancu i sve je to generiralo visoke stope inflacije. Ni Hrvatska nije izoliran otok. S druge strane, treba u obzir uzeti da je tržište složeni mehanizam sa složenom strukturom. Podaci Eurostata pokazuju kretanje cijena u odnosu na baznu 2015. godinu. Osim harmoniziranog indeksa, odvojeno se prati indeks proizvođačkih cijena te indeks uvoznih cijena. Uvozni proizvodi rasli su puno brže od domaćih, a to pokazuje i statistika; u razdoblju od početka 2020. do danas proizvođačke cijene u primarnoj proizvodnji hrane narasle su 34,6 posto, proizvođačke cijene hrane u industriji narasle su 25,8 posto, cijene hrane u uvozu za 45,9 posto, a potrošačke cijene hrane za 40,2 posto.
U kojem se dijelu mogu napraviti poboljšanja? Na koji se način može zaustaviti rast cijena proizvoda te koje mjere može poduzeti Vlada RH kako bi došlo do pada cijena?
- Povećanje domaće proizvodnje napose proizvodnje hrane jedan je od najboljih mehanizama za poboljšanje strukture gospodarstva. Također, unifikacija tržišta Europske unije kao uistinu jedinstvenog tržišta može značajno smanjiti troškove. Optimizacija lanca dobave što kraćim lancima nabave bez posrednika može smanjiti cijene za one trgovce koji imaju strukturu da mogu povlačiti količine direktno iz tvornica na svoja centralna skladišta. Osim toga, poticanje kratkih lanaca opskrbe domaćim, lokalnim proizvodima može imati dvostruki učinak povećanjem domaće proizvodnje ali i lakšim upravljanjem cijenama. S druge strane, država ima donekle ograničene mehanizme intervencije jer smo na slobodnom tržištu, ali na cijene ipak može utjecati svojim snažnim regulatornim i kontrolnim mehanizmima.
Je li ograničenje cijena 50 proizvoda rješenje?
- Mjera o ograničavanju cijena određenih proizvoda donesena je u vrijeme dvoznamenkastih stopa inflacije. Promjenu liste očekujemo već neko vrijeme, budući da je dio proizvoda na tržištu ispod razine zaštićenih cijena. To je omogućeno zbog pada nabavnih cijena, što trgovcima omogućuje smanjenje cijena na policama. Primjer su ulje, jaja, šećer, krumpir. S druge strane, rast cijena sirovina doveo je do porasta nabavnih cijena prerađenih proizvoda na bazi kakaa i kave te su postojeće ograničene cijene postale neodržive.
Proširenje liste proizvoda sa zaštićenim cijenama mjera je kojom se želi zaštititi najugroženije skupine stanovništva. Cilj proširenja je poboljšanje strukture namirnica kako bi se građanima omogućila dostupnost zdravijih namirnica. Podržavamo svaku mjeru koja će hrvatskim građanima, pogotovo najugroženijim skupinama, omogućiti bolji životni standard. Međutim, kod donošenja ovakvih mjera potrebno je voditi računa o svim sudionicima u lancu opskrbe hranom te o njihovim troškovima. Održani sastanak ukazao je na svjesnost nadležnih tijela da generatori rasta cijena nisu samo trgovci na malo koji se nalaze na kraju lanca opskrbe. Na povećanje troška nabavne vrijednosti robe trgovci mogu utjecati direktnim pregovorima s dobavljačima, promjenom strukture izvora nabave ili promjenom strukture asortimana.
Može li to ograničenje imati neželjen učinak na gospodarstvo i smanjiti konkurentnost domaćih kompanija, s obzirom na to da se na cijenu burzovnih artikala teško može utjecati a da se ne zakine u prvom redu trgovce?
- Neželjeni učinak za gospodarstvo može biti potraga za jeftinijim proizvodima iz konkurentnijih industrija, što nas vodi u negativnu spiralu uvozno-izvozne bilance. Prema informacijama naših članica iz maloprodajnog segmenta mješovitom robom, zaprimili su zahtjeve dobavljača za povećanjem cijena. Povećanja nabavnih cijena zatražena su u prehrambenim i neprehrambenim kategorijama te podjednako za domaće i uvozne proizvode. Važno je razumjeti uzrok povećanja cijena kako bi se moglo djelovati na njegovo suzbijanje.
Može li se zaustaviti pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj?
- Uvjeren sam da može, treba uložiti napore kako bismo unaprijedili poslovnu klimu u Hrvatskoj. S obzirom na to da je proizvodnja prehrambenih proizvoda daleko najveći pojedinačni sektor prerađivačke industrije, i čini 14,85 posto ukupne industrijske proizvodnje, te da se suočavamo s konstantnim padom poljoprivredne proizvodnje, potrebno je sustavno pristupiti poticanju rasta produktivnosti i obujma proizvodnje u ovim segmentima industrije. Naime, povećanjem proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjili bismo uvoznu ovisnost u ovome dijelu ekonomije, što bi doprinijelo smanjenju inflatornih kretanja. Ipak, kada je inozemni ekonomski okvir nepoticajan, kao što je trenutno slučaj, teško da možemo izbjeći privremeni pad industrijske proizvodnje.
Iskorak u turizam
HGK je nedavno najavio jači iskorak u turističku djelatnost, predstavljen je projekt rekonstrukcije motela Sljeme. Možete li reći nešto o projektu Rivia Arts & Culture Hotel?
- Nekadašnji motel Sljeme, jedno od najznačajnijih i višestruko nagrađivanih djela hrvatskog arhitekta Ivana Vitića, rekonstruirat ćemo i nadograditi u novi hotel Rivia Arts & Culture Hotel. Hotel će imati četiri zvjezdice i 57 smještajnih jedinica, a njegova ukupna vrijednost je 18 milijuna eura. Konačni cilj realizacije ovoga projekta je stvoriti ogledni primjer kako revitalizacija i suvremena interpretacija kulturne baštine može stvoriti novu gospodarsku vrijednost i ponuditi autentičan proizvod koji obogaćuje turističku ponudu. Onako kako smo prije više od 25 godina projektom ‘Kupujmo hrvatsko‘ postavili temelje za promociju domaće proizvodnje uz istovremenu edukaciju novih generacija potrošača, tako ćemo ovim projektom izgraditi ogledni primjer, svojevrsnu platformu koja će okupiti domaće znanje i proizvode, od arhitekture i dizajna do gastronomske ponude.
Kada će projekt biti dovršen i kako će se financirati rekonstrukcija?
- Završetak projekta predviđen je za drugu polovinu 2026. godine. Projekt će se financirati kreditom komercijalne banke i vlastitim sredstvima koja su osigurana prodajom neaktivne imovine HGK. Radi se o sredstvima koja nisu korištena za tekuće poslovanje, nego su akumulirana i koristit će se za investicije u materijalnu imovinu. Prihodi od aktualnih, tekućih članarina ne koriste se za financiranje ovog projekta.
Možete li reći nešto o najvažnijim projektima HGK u 2025. godini?
- Upravo je s radom započela Akademija ‘Budućnost upravljanja‘ - specijalistički program namijenjen ženama na rukovodećim položajima i ženama poduzetnicama. Lansirali smo i novu, sadržajno i vizualno osvježenu Digitalnu komoru, koja se odsad može preuzeti i kao aplikacija na pametnim telefonima. Novost je i ESG helpdesk, platforma za pomoć članicama u izvještavanju o održivosti, a tu su i nova izdanja sada već tradicionalnih konferencija ‘Podržimo održivo‘, ‘Vrijeme je za industriju‘ i Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane te rad na platformi premium turizma Stories. Nastavit ćemo i s brojnim edukacijama s područja umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti, ESG-a, građevine, radnog zakonodavstva te drugih područja od interesa naših članica. Svakako nastavljamo i s našom tradicionalnom akcijom ‘Kupujmo hrvatsko‘ i poticanjem kupaca na potrošačko domoljublje kako bismo snažili domaću proizvodnju i smanjili ovisnost o uvozu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....