Iz Hrvatske lani otišlo više od 47.000 ljudi, a u demografskom plusu je samo Istra

Grad Zagreb i Istarska županija jedine su hrvatske županije u koje se prošle godine više ljudi ukupno doselilo, nego što se iz njih iselilo. Pokazuju to najnoviji podaci državne statistike o migracijama stanovništva Hrvatske u 2017. godini.

Prema tim podacima, naime, u Grad Zagreb lani je doselilo ukupno 13.578 ljudi, što iz ostalih dijelova Hrvatske, što iz inozemstva, dok je iz metropole odselilo - opet, bilo u druge krajeve Hrvatske, bilo u inozemstvo - ukupno 12.755 stanovnika. Ukupan migracijski saldo za Zagreb je, dakle, bio pozitivan, budući da je metropola dobila, kako pokazuju podaci DZS-a, 1.003 nova stanovnika.

U Istru je, pak, lani doselilo ukupno 3.516 ljudi, dok je iz nje iselilo 2.517 stanovnika. Kada se podvuče crta, to znači da je najzapadnija županija, prema podacima DZS-a, u procesu unutarnjih i vanjskih migracija lani dobila ukupno 999 novih stanovnika.

Najgore u Slavoniji

Sve ostale hrvatske županije bile su u demografskom minusu, što znači da je iz njih više ljudi ukupno iselilo, nego što ih se doselilo. Pritom su najgore prošle Vukovarsko-srijemska županija, koja je u unutarnjim i vanjskim migracijama izgubila 5.665 ljudi, a otprilike jednako loše prošla je i Osječko-baranjska županija, koja je u 2017. zabilježila demografski minus od 5.460 ljudi. Alarmantno je stanje i u Brodsko-posavskoj županiji, koja je prošle godine izgubila ukupno 3.701 stanovnika, kao i u Sisačko-moslavačkoj, koja je bila u demografskom gubitku od 3.596 ljudi, pokazuju podaci DZS-a. Ukupno je mjesto stanovanja unutar Hrvatske lani promijenilo 71.580 građana.

Kada je riječ o vanjskim migracijama, odnosno o iseljavanju iz Hrvatske i useljavanju u nju, podaci DZS-a pokazuju da je Hrvatsku lani napustilo 47.352 ljudi, što je otprilike grad veličine Varaždina, o čemu je novac.hr nedavno pisao. Radi se o najvećem broju iseljenih od ulaska u EU 2013. godine. Ovdje, međutim, valja reći kako se te brojke temelje na podacima o odjavi prebivališta, koje građani sami daju policijskim postajama, što zapravo znači da su nepotpuni, budući da mnogi novi iseljenici ne odjavljuju prebivalište. No, nije isključeno i da je lani vjerojatno nešto više ljudi odjavilo prebivalište u Hrvatskoj, ali tek nakon što su već koju godinu proveli u inozemstvu i vidjeli hoće li se i kako snaći u novoj sredini.

Najviše otišlo u Njemačku

Najviše Hrvata koji su lani iselili u inozemstvo, 63,9 posto, otišlo je u Njemačku. Među zemljama u koje su u 2017. selili hrvatski državljani značajne udjele, po 5,9 posto, drže i Austrija i Irska. Iseljavanje u Austriju posebno je zanimljivo, budući da se radi o jedinoj članici EU-a, koja nam još nije otvorila vrata svog tržišta rada. Znatan broj iseljenika iz Hrvatske otišao je i u BiH, 5,1 posto, te u Srbiju, 4,9 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Istodobno, u Hrvatsku je lani doselilo 15.553 novih stanovnika, od čega je otprilike polovina onih s hrvatskom putovnicom, velikim dijelom iz BiH. Kada se broj doseljenih iz inozemstva oduzme od broja iseljenih u inozemstvo, proizlazi da je Hrvatska lani imala negativan migracijski saldo od 31.799 osoba. Pritom su sve županije, osim Istarske, imale demografski minus u vanjskim migracijama. U Istru je, naime, lani iz inozemstva doselilo 1.859 ljudi, dok je iz nje u inozemstvo iselilo 1.543 ljudi. Čak je i Grad Zagreb lani imao negativan saldo u vanjskim migracijama, budući da je u metropolu iz inozemstva u 2017. doselilo 3.715 ljudi, dok je u inozemstvo iselilo 6.814 građana.

I u vanjskim i u unutarnjim migracijama prošle godine više su sudjelovali muškarci nego žene. Nešto manje od polovice ukupnog broja iseljenih u inozemstvo, ili 48 posto njih, bilo je, pokazuju podaci DZS-a, u dobi od 20 do 39 godina.