Izvješće koje je Europa čekala: ‘Više nemamo vremena. Moramo postupiti kao i prije pedeset godina‘

Bivši šef Europske središnje banke Mario Draghi upalio je crveni alarm.

U svome dugoočekivanom izvješću o europskoj konkurentnosti, Draghi navodi kako je hitno potrebna "nova industrijska strategija za Europu", da bi se financirale radikalne i brze reforme i tako EU uhvatila korak za SAD-om i Kinom.

Cijena te strategije, tvrdi Draghi, trebala bi iznositi 800 milijardi eura godišnje, što bi diglo ulaganja na razine kakve nisu viđene od 1970-ih.

- Nikada u prošlosti nismo se činili tako malenima i neadekvatnim u odnosu na veličinu izazova s kojim se moramo suočiti. Malo je vjerojatno da će privatni sektor moći financirati lavovski udio ove investicije bez potpore javnog sektora - napisao je Draghi u izvješću na 400 strana koje je naručila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Ključne Draghijeve preporuke uključuju ublažavanje pravila tržišnog natjecanja kako bi se omogućila tržišna konsolidacija u sektorima kao što su telekomunikacije, zatim integracija tržišta kapitala centraliziranjem tržišnog nadzora, veće korištenje zajedničke nabave u sektoru obrane i novi trgovinski program za povećanje ekonomske neovisnosti EU-a.

Ursula von der Leyen i Mario Draghi

Aa/abaca/abaca Press/profimedia

Guardian zato ističe kako ključna poruka koja se provlači kroz izvješće Maria Draghija glasi: države članice moraju ojačati svoje zajedničke napore i bolje surađivati. To uključuje kombiniranje njihove potrošačke moći, zajedničko osvajanje izravnih stranih ulaganja i korištenje pregovaračke moći kako bi pronašle put ka jeftinijoj energiji.

Na tragu tome je i dio izvješća koji bi mogao izazvati najviše kontroverzi. Naime, Draghi smatra da Europa treba krenuti ka integraciji tržišta kapitala. Na to se može gledati i kao korak prema euroobveznicama, u kojima države članice izdaju zajednički dug.Euroobveznice su inače predložene kao rješenje za europsku dužničku krizu prije više od deset godina. No bogatije, štedljivije zemlje sjeverne Europe boje se biti odgovorne za dug izdan za svoje južne susjede i teško će pristati na takav plan.

Podupiranje “europskih javnih dobara” kao što su zajednička energetska infrastruktura i zajednička obrambena nabava, kao i novi nameti na razini EU-a za financiranje učinkovitije potrošnje kroz zajednički proračun, jednako tako bi mogli naići na neodobravanje pojedinih članica.

Analitičari tako već neko vrijeme upozoravaju kako će svaki pokušaj da se doprinese više gotovine poreznih obveznika ili podigne novi zajednički dug EU-a izazvati otpor štedljivijih vlada u zemljama poput Nizozemske i Njemačke. No njemački ministar vanjskih poslova već je pozdravio Draghijeve prijedloge.

Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen zadužila je Draghija da pripremi izvješće nakon što je Europa pogođena ekonomskim potezima konkurenata– agresivnim američkim poticajima za prijelaz na čistu tehnologiju i pozamašnim kineskim subvencijama proizvođačima električnih vozila.

- Ako Europa ne uspije povećati svoju produktivnost i razine rasta, riskiramo pad životnog standarda. Nalazimo se pred egzistencijalnim izazovom - zaključio je Mario Draghi.