Javni dug za 1,4 milijardi kuna viši nego lani, a jamstva za Uljanik tek stižu na naplatu

Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju kolovoza 282,1 milijardu kuna, što je za 0,5 posto ili 1,4 milijarde kuna više nego u istom lanjskom mjesecu, a premda na naplatu stižu jamstva za Uljanik, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju pad udjela javnog duga u BDP-u.

U kolovozu je vanjska komponenta duga na godišnjoj razini porasla za 2,7 posto ili 2,8 milijardi kuna, na 105 milijardi kuna, dok je unutarnja komponenta iznosila 177 milijardi kuna, što je za 1,4 milijardi ili 0,8 posto manje nego godinu dana prije, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

U analizi, objavljenoj u srijedu, navodi se i da su krajem kolovoza domaća izdana jamstva opće države iznosila 6,03 milijarde kuna, od čega su 2 milijarde kuna jamstva za kredite HBOR-a, dok su inozemna jamstva iznosila 5,7 milijardi kuna.

„Uslijed nedavnih događanja vezanih za brodarski sektor u nastavku godine možemo očekivati povećane izdatke na rashodnoj strani proračuna kao rezultat plaćanja obveza po protestiranim jamstvima od strane naručitelja i financijskih institucija za uplaćene avanse i obveze po kreditima, za koje je Hrvatska izdala jamstva, a u svrhu izgradnje brodova koje Uljanik Grupa neće biti u mogućnosti isporučiti”, navode analitičari RBA.

Prema službenim informacijama, ukupna izloženost države po glavnici prema Uljanik Grupi iznosi 4,3 milijardi kuna ili oko 1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), pri čemu se do kraja 2018. godine očekuju minimalna plaćanja u iznosu od 2,3 milijarde kuna ili 0,6 posto BDP-a, uvećano za kamate i naknade.

„Takav scenarij doveo bi do pogoršanja salda općeg proračuna, a ujedno utjecao i na kretanje javnog duga. Međutim, čak i u takvom scenariju, kretanja proračunskog salda će ostati relativno povoljna, što će uz nastavak projiciranog gospodarskog rasta omogućiti daljnji pad omjera javnog duga u BDP-u”, navode analitičari RBA.

Premda nominalno dug raste, njegov udjel u BDP-u pada jer gospodarstvo raste brže nego dugovi. U trećem tromjesečju BDP je porastao za 2,8 posto na godišnjoj razini.

Zahvaljujući tome, analitičari RBA očekuju da će na kraju ove godine udio javnog duga u BDP-a iznositi nešto iznad 75 posto.

Na kraju drugog tromjesečja ove godine udio javnog duga u BDP-u iznosio je 76,1 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je bio na 69,4 posto BDP-a.