Da donedavni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nije u rekordnom roku prešao put od državnog dužnosnika do mladog poduzetnika, široj javnosti vjerojatno ne bi bilo poznato kakve sve izdašne mogućnosti mogu iskoristiti kroz financiranje iz tzv. Vinske omotnice. Bespovratnih dva i pol milijuna kuna koje je Tolušić dobio za mjeru ulaganja u vinarije i marketing vina cifra je o kojoj maštaju mnogi investitori na početku poduzetničkih avantura. A tek kad je ministrica Marija Vučković rekla da su ta sredstva dostupna svima koji se žele okušati u vinskom biznisu, telefon u Agenciji za plaćanje nije prestajao zvoniti.
Rezultat je to promjena koje su uveli u Agenciji i Ministarstvu nakon što su uvidjeli gdje su pogriješili u prvoj Vinskoj omotnici. Naime, na ukupno 23 natječaja raspisana u sklopu Nacionalnog programa za vino od 2014. do 2018. Hrvatska je uspjela potrošiti tek 72,83 milijuna kuna kroz tri mjere, a na raspolaganju je bilo 266 milijuna. Dodatni je problem kod ove omotnice da se novac predviđen za jednu kalendarsku godinu ne može koristiti u sljedećoj. Dakle, ne iskoristi li se - propada.
Primjedbe vinara
- Na samom početku vinari i vinogradari nisu bili odmah spremni za ovakav način korištenja novca. Već s izmjenama prvog Nacionalnog programa u 2017. unesene su brojne izmjene i tehnička poboljšanja, koja su se odrazila na provedbu i atraktivnost mjera, a daljnji korak poboljšanja je uslijedio s novim Nacionalnim programom za razdoblje od 2019. do 2023. te je iskorištenost u 2019. bila 54%, a ove godine u teškim okolnostima očekujemo da će iskorištenost biti na razinama 75% i više - poručuju iz Ministarstva. U iduće četiri godine svake je godine na raspolaganju 83,190.750,00 kuna (11,092.100 eura) godišnje. Od navedenog iznosa sredstva učešća državnog proračuna kroz državnu potporu za dvije mjere iznose 1,950.750 kuna (260.000 eura), a sredstva iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda (EAGF) 81,240.000 kuna (10,832.000 eura).
Novac je za četiri mjere; ulaganje u vinograde i opremu oko 8,435.000 eura, restrukturiranje vinograda 1,530.000, promidžba 607.000 i informiranje 260.000 eura. Zbog koronakrize dodane su još dvije mjere za destilaciju i skladištenje vina vrijedne oko 60 milijuna kuna.
No, unatoč povećanom interesu vinara oni i dalje imaju primjedbe na "tromost u rješavanju zahtjeva".
- Za natječaj za koji je prijava bila do 30. lipnja ni nakon tri mjeseca nemamo nikakvu povratnu informaciju (tako je bilo i na prijašnjim natječajima). Sam proces realizacije protegne se uvijek na više od godinu dana - kaže Đuro Horvat, konzultant u vinskoj industriji.
Upravo dug period za donošenje odluke o odobrenju projekta je problem jer ulaganje ne smije biti započeto prije donošenja odluke o odobrenju. Vinari kažu kako bi možda trebalo omogućiti da prijavitelj započne s ulaganjem nakon prijave, a da će o odluci Agencije ovisiti hoće li prijavitelj sam financirati projekt ili će ga sufinancirati APPRRR.
Tehnički problemi
- Velik je problem relativna nekompetentnost kadrova u APPRRR-u, koji vode cjelokupni postupak odobravanja - dodao je Horvat.
No, iz Ministarstva poručuju da su ti problemi tehničke prirode sada iza nas. - Rješenjima u sklopu najnovijih izmjena Vinske omotnice odgovorili smo na potrebe hrvatskih vinara u provedbi njihovih projekata, ponajviše u dijelu plaćanja, što u konačnici utječe na likvidnost i konkurentnost korisnika. Vinari više ne moraju čekati dovršetak projekta kako bi njihov projekt bio isplaćen, već će se isplate odvijati po realizaciji dijelova projekta - kaže državni tajnik Tugomir Majdak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....