VELIKO FINALE

Jutarnji list i Gradonačelnik.hr biraju: Najbolji gradovi i EU projekti biti će proglašeni na svečanosti u ‘Esplanadi‘

Za najbolji EU projekt županija ove godine kandidira 39 projekata u četiri kategorije – doprinos znanosti i inovacijama, doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, doprinos prekograničnoj suradnji i doprinos poduzetništvu

Hotel Esplanade

 Tomislav Kristo/Cropix

Ovogodišnji izbori najboljih gradova i najboljih EU projekata županija u organizaciji Jutarnjeg lista, portala ‘Gradonačelnik.hr‘ i partnera biti će zaključeni u srijedu proglašenjem pobjednika na svečanosti u zagrebačkom hotelu ‘Esplanade‘.

U šestom po redu izboru najboljih gradova ‘Jutarnjeg lista‘ i portala ‘Gradonačelnik.hr‘ i ove će godine biti proglašeni pobjednici u pet kategorija i dodijeljene dvije posebne nagrade ‘Smart city‘ i ‘Eco city‘. Gradovi se natječu kategorijama Kvaliteta života, Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi, Ekonomija, Fondovi Europske unije i Najveći napredak u kvaliteti života.

U svakoj od kategorija, izuzev EU fondova i nagrade za najveći napredak u kvaliteti života, biti će proglašena tri grada pobjednika – najbolji veliki (više od 35 tisuća stanovnika ili županijsko središte), najbolji srednji (između 10 tisuća i 35 tisuća stanovnika) te najbolji mali grad, veličine do deset tisuća stanovnika. Poznato je 55 gradova koji su ušli u završnicu izbora najboljih gradova po kategorijama za 2023., pa su tako, primjerice, u konkurenciji za najbolji veliki grad u kategoriji kvalitete Dubrovnik, Pula, Samobor, Varaždin i Zagreb.

I ove godine konkurencija u ekonomskoj kategoriji izbora najboljih gradova izrazito je jaka. Kod velikih, u završnici izbora su Koprivnica, Krapina, Pula, Samobor, koji je u ovome izboru trijumfirao lani, i Varaždin. Za najbolji srednji grad po ekonomskim kriterijima konkuriraju Kastav, Opatija (lanjski pobjednik), Poreč, Rovinj i Sveta Nedjelja, dok su u završnici istovrsnog izbora malih gradova Cres, Hvar, koji brani naslov iz 2022., Krk, Nin i Rab.

U izboru za najbolji grad u povlačenju novca iz fondova Europske unije biti će proglašen samo jedan pobjednik, a u završnici izbora su Petrinja, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka, koja brani naslov najboljeg iz prošle godine te Zagreb. Status kandidata spomenuti gradovi izborili su najboljim pokazateljima iznosa sredstava iz EU po stanovniku te udjelu povučenih sredstava iz EU u ukupnom iznosu novca koji su svi gradovi povukli u četverogodišnjem razdoblju.

Za specijalnu nagradu ‘Smart City‘ namijenjenu gradovima s najvećim ostvarenjima u digitalizaciji i uvođenju pametnih rješenja za komunalne usluge ove godine konkurira pet gradova. Osim aktualnog i četverostrukog dobitnika ove nagrade, Rijeke, za titulu ‘Smart Cityja‘ kandidati su i Sveta Nedelja, Kastav, Varaždin i Dubrovnik. U konkurenciji za nagradu ‘Eco City‘, koja ide u ruke sredini s najvećim dostignućima u zaštiti okoliša i gospodarenju otpadom, su aktualni pobjednik Osijek, Koprivnica, Krk, Vinkovci i Trogir.

Za najbolji EU projekt županija ove godine kandidira 39 projekata u četiri kategorije – doprinos znanosti i inovacijama, doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, doprinos prekograničnoj suradnji i doprinos poduzetništvu.

Kandidati u kategoriji ‘Doprinos znanosti i inovacijama‘ su projekti Dubrovačko-neretvanske i Šibensko-kninske županije. Dubrovačko-neretvanska županija konkurira s dva projekta, ‘Green Economy and CO2‘, međuregionalni sustav za praćenje klimatskih promjena, i ‘MoST‘ – monitoring prodora slane vode u obalne vodonosnike.

Šibensko-kninska županija konkurira s projektom ‘Innova Mare‘ čiji je cilj uspostava modela inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru.

U kategoriji ‘Doprinos poduzetništvu‘ kandidiraju projekti Osječko-baranjske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske županije. Osječko-baranjska županija konkurira s projektom ‘ADOBE‘ za pristupačne turističke destinacije i usluge u pograničnim područjima.

Krapinsko-zagorska županija kandidirala je projekt ‘BAIF‘ za poticanje zapošljavanja i omogućavanje pristupa financiranju, poslovnoj podršci i stvaranju mikro poduzeća. Projekt ‘Wood Key‘ predstavlja kandidaturu Karlovačke županije, a ima za cilj stvoriti sveobuhvatnu potporu za jačanje tržišta biomase i pokrenuti energetsku tranziciju na regionalnoj razini.

Sisačko-moslavačka županija konkurira s projektom ‘CROWN‘ namijenjenog jačanju poduzetničkih potencijala mladih kako bi se potaknulo zapošljavanje te stvaranje inovativnih startup poduzeća. Projekt sustava javnog navodnjavanja ‘Ervenica‘ adut je Vukovarsko-srijemske županije u utrci za nagradu najbolji EU projekt u kategoriji ‘Doprinos poduzetništvu‘. Riječ je o projektu izgradnje sustava navodnjavanja na ukupnoj površini od 738 hektara kako bi se nadoknadio nedostatak vode koji se javlja tijekom uzgoja poljoprivrednih kultura.

U kategoriji ‘Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici‘ projekte su kandidirale sve županije, izuzev Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, Varaždinske, Zagrebačke i Šibensko-kninske županije. Ukupno su u ‘utrci‘ za nagradu u ovoj kategoriji 33 projekta. Po tri projekta kandidirali su Zagreb, Međimurska, Virovitičko-podravska, Zadarska i Osječko-baranjska županija, a Dubrovačko-neretvanska, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija konkuriraju s po dva projekta. U ovoj ‘utrci‘ su i projekti Krapinsko-zagorske, Istarske, Ličko-senjske, Brodsko-posavske i Sisačko-moslavačke županije.

Sedam je županijskih EU projekata u konkurenciji za nagradu ‘Doprinos prekograničkoj suradnji‘. Među njima je projekt ‘Amazing Amazon of Europe‘ triju županija i pet europskih zemalja – osim Hrvatske, tu su još i Slovenija, Austrija, Mađarska i Srbija. Riječ je o projektu koji uključuje integraciju biciklističkog turizma i gastronomske ponude u područjima uz rijeke Mura, Drava i Dunav.

U posebnoj kategoriji izbora najboljih županijskih EU projekata biti će proglašen i najbolji projekt po izboru čitatelja ‘Jutarnjeg lista‘. U prošlogodišnjem izboru, podsjetimo, najviše glasova čitatelja dobio je projekt ‘Kulturno turistička ruta Putovima Frankopana‘ Primorsko-goranske županije, a drugo mjesto zauzeo je projekt ispred Koprivničko-križevačke županije ‘Promicanje održivog razvoja prirodne baštine Općine Legrad‘.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 22:01