Slaven Bošnjak:

‘Kao student znao sam od drugih posuditi novac za odlazak kući. I zato imam poruku za sve mlade!‘

Sva dostupna istraživanja pokazuju da je financijska pismenost mladih u Hrvatskoj na nezadovoljavajućoj razini - izjavio je Bošnjak

Slaven Bošnjak, član Uprave AZ mirovinskih fondova

 Privatna arhiva

Istraživanja su pokazala da se čak 72 posto studenata u Hrvatskoj rijetko ili gotovo nikada ne informira o temama povezanim s financijama. Upravo zbog toga AZ mirovinski fondovi, u suradnji s tri zagrebačka fakulteta, su odlučili pokrenuti projekt „Financijska pismenost za studente“. Glavna ideja cijelog projekta je da studenti Ekonomskog i Grafičkog fakulteta te Sveučilišta VERN' na interesantan način svojim vršnjacima pojasne financijske pojmove. Više o ideji ovog hvalevrijednog projekta otkrio nam je Slaven Bošnjak, član Uprave AZ mirovinskih fondova.

Koliko mladi u Hrvatskoj znaju o financijama?

- Sva dostupna istraživanja pokazuju da je razina financijske pismenosti mladih u Hrvatskoj na nezadovoljavajućim razinama i da na njoj treba sustavno raditi. Dodatno, istraživanja pokazuju da postoji disproporcija između poznavanja određenih sadržaja gdje bilježimo trend rasta znanja, ali kada se dođe na pokazatelja odgovornog financijskog ponašanja, onda su tu rezultati i dalje loši. Postoji značajan prostor za unapređenje.

Na koji način se mladima najbolje mogu približiti financije?

- Da bismo širi krug mladih zainteresirali za sadržaje koji ih na prvu ne zanimaju i ne privlače, ključno je ponuditi im nešto novo i drugačije odnosno osmisliti projekte u kojima i sami mogu sudjelovati. Razmišljajući o tome kako to najbolje napraviti, a da uključimo što širi krug studenata nekako nam se činilo logičnim da kreiranje sadržaja prepustimo studentima Ekonomskog fakulteta koji se s financijskim pojmovima susreću na fakultetu, a onda uposliti studente Grafičkog fakulteta da osmisle vizualni identitet i studente Sveučilišta VERN', buduće novinare, da osmisle priloge koji će zainteresirati njihove kolege s fakulteta koji se s ovim sadržajima ne susreću na fakultetu. Na taj način rješavajući zadatke iz svoje domene oni ili proširuju svoja dosadašnja znanja ili se susreću s novim pojmovima i sadržajima. Po interesu i dosadašnjim rezultatima projekta čini nam se da nismo pogriješili u procjeni.

Zašto je ovaj projekt pokrenut upravo sada i koji je njegov cilj?

- Projekt je trebao startati početkom godine i prvotno je bio zamišljen na način da su se svi dijelovi projekta trebali organizirati uživo. Kako to nije bilo moguće, a odustajanje od projekta nije dolazilo u obzir – cijeli smo projekt prilagodili online održavanju nastave i uveli u projekt nove dijelove u vidu snimljenih materijala. Nadali smo se da ćemo završni dio projekta realizirati u nešto boljim okolnostima vezano uz zdravstvenu situaciju i ograničenja, bili smo spremni na snimanje završnog edukativnog videa koji je krajnji cilj projekta na bilo koji način. On je namijenjen studentima koji su pred završetkom studija, spremaju se za svoje prvo zaposlenje i trebaju donijeti svoje prve financijske i neke druge odluke. Vjerujemo da će im sadržaj videa u tome sigurno pomoći.

Je li prerano da mladi odmah po zaposlenju počnu razmišljati o mirovini?

- Kaže se da nikada nije prerano započeti s bilo kojim oblikom štednje, a pogotovo kada se radi o dugoročnom financijskom proizvodu kao što je štednja za mirovinu. No prije same dodatne štednje, novozaposleni trebaju odabrati svoj obvezni mirovinski fond u koji će uplaćivati 5% svoje bruto plaće, od one prve pa sve do zadnje plaće pred odlazak u mirovinu. Podatak koji govori da oko 95% novih članova obveznih mirovinskih fondova bude raspoređeno od strane REGOS-a, a samo oko 5% njih samo odabere svoj obvezni fond govori sam za sebe. Idealno je sa štednjom za mirovinu započeti što ranije jer i mali iznosi u dužem periodu mogu rezultirati značajnim iznosima, a štednja u III stupu dodatno se potiče državnim poticajima i poreznim olakšicama.

Koja je najvrjednija lekcija koju ste vi naučili o financijama u mladosti i od koga?

- Odlaskom na fakultet, vođenje mjesečnog budžeta iz kojega sam trebao plaćati sve svoje troškove vezane uz stanovanje, režije, prehranu itd. postalo je jedna od mojih obveza. Imao sam fiksan iznos iz kojega je sve to trebalo podmiriti, a kako na početku nisam previše vodio brigu oko toga, par puta mi se dogodilo da sam nekoliko dana prije kraja mjeseca ostao bez sredstava te sam onda morao od nekoga posuditi novac kako bi npr. imao za odlazak kući na vikend. Brzo sam uvidio kako nešto moram promijeniti te sam aktivnije počeo planirati svoje troškove kako mi se slična situacija ne bi više dogodila. Također, dalo mi je poticaja da pronađem način kako dodatnom zaradom mogu povećati svoj budžet i u konačnici početi pomalo i štediti.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s AZ mirovinskim fondovima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 01:34