Agresivan govor američkog potpredsjednika J.D. Vancea, održan 15. veljače u Münchenu, francuski Le Monde označava kao simbolički početak trgovinskih i političkih napetosti između Trumpove administracije i Europe. Dok su europski čelnici uglavnom izražavali zaprepaštenje i negodovanje, švicarska predsjednica i ministrica financija Karin Keller-Sutter, članica Liberalne stranke, prema izboru Financial Timesa, jedna od najmoćnijih žena svijeta, odlučila je stati u obranu Vanceova nastupa, ocijenivši ga kao “liberalan govor – u vrlo švicarskom smislu”.
To je vjerojatno bio pokušaj da se agresivna američka retorika reinterpretira kroz prizmu švicarskog političkog jezika, u kojem “liberalno” podrazumijeva ekonomski racionalizam, institucionalnu umjerenost i traženje kompromisa. Drugim riječima, švicarska predsjednica pokušala je ublažiti tenzije tako što Vanceov istup nije tumačila kao prijetnju, već kao izraz slobodarskih i tržišnih vrijednosti – iako je sadržaj govora bio sve samo ne umjeren. Riječ je o klasičnom diplomatskom manevru kojim Švicarska, kao tradicionalno neutralna zemlja, nastoji ostati na distanci i ne zamjeriti se nijednoj strani.
Osim mađarskog predsjednika Viktora Orbána, Keller-Sutter bila je jedina europska liderica koja nije javno kritizirala Vanceove riječi, što je otvorilo pitanje: je li možda željela osigurati povoljniji tretman Švicarske kada carine stupe na snagu?
Ako je to i bila strategija, pokazala se neuspješnom.
Dana 2. travnja Švicarska je doživjela ozbiljan trgovinski udar: Trumpova administracija uvela je carinsku stopu od 32 posto – gotovo na razini onih koje su nametnute Kini (34 posto). Carine prema Europskoj uniji osjetno su niže (20 posto),a posebno ih frustrira činjenica da su europske zemlje koje nisu u EU, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške, prošle s carinama od tek 10 posto.
Kako piše Le Monde, ovakav scenarij švicarski političari nisu ni razmatrali. Švicarska već desetljećima njeguje bliske odnose s Washingtonom, nerijetko i dublje od onih s Bruxellesom. Primjerice, 2021. Švicarska je – nakon, kako to naziva Le Monde, "prijateljskog" uvjeravanja tadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena – odabrala kupovinu američkih borbenih aviona F-35 umjesto francuskih Rafalea.
Donedavno su Švicarci vjerovali kako će biti zaštićeni od američkih carina - ne samo zbog političkih veza, već i zbog snažnih gospodarskih interesa. Švicarska je šesti najveći strani investitor u SAD-u, s ukupnim ulaganjima od 350 milijardi franaka (oko 371 milijarda eura), dok švicarske kompanije u Americi osiguravaju gotovo pola milijuna radnih mjesta. Uz to, SAD je glavno izvozno tržište Švicarske (18,6 posto ukupnog izvoza), ispred Njemačke (14,7 posto). Samo 2024. godine SAD je sa Švicarskom imao trgovinski deficit od 38,5 milijardi dolara. Za brojne švicarske izvoznike, američko je tržište godinama predstavljalo stabilan i unosan El Dorado.
No 10. ožujka, bez prethodnih upozorenja, Švicarska je stavljena na američki popis zemalja s “nepoštenim trgovinskim praksama”. Bern je tada poslao državnu tajnicu za ekonomska pitanja, Helene Budliger Artiedu, u Washington. Prema izvorima koje navodi Le Monde, njezin sastanak s predstojnikom ureda američkog trgovinskog predstavnika bio je tek "na juniorskoj razini, bez stvarne mogućnosti utjecaja".
Tihi otpor bez eskalacije
Najpogođeniji sektori ovom carinskom odlukom su švicarska industrija satova (4,4 milijarde franaka izvoza u SAD) i precizni instrumenti (3,8 milijardi). Farmaceutska industrija, koja prednjači s 31 milijardom franaka izvoza, zasad nije pogođena, no ne isključuje se mogućnost da bi i ona mogla biti obuhvaćena budućim mjerama.
Bern nije posegnuo za protumjerama, a prema svemu sudeći, to i neće učiniti.
- Razočarani smo, ali eskalacija nije u interesu Švicarske - izjavila je Keller-Sutter. U skladu s dugom tradicijom neutralnosti, Švicarska se ponovno odlučila za strategiju pregovora.
Što bi mogla ponuditi Švicarska?
Prema informacijama kojima raspolaže Le Monde, razmatraju se određeni ustupci Washingtonu – primjerice, ukidanje netarifnih prepreka poput moratorija na genetski inženjering (trenutno dopuštenog samo u istraživačke svrhe), kao i tzv. “Netflix zakona” koji nalaže da streaming servisi 4 posto prihoda ostvarenog u Švicarskoj moraju uložiti u domaću audiovizualnu produkciju. Također se razmatra mogućnost snižavanja carina na proizvode važnije američkoj nego švicarskoj strani – poput govedine ili naranči.
Razmišlja se i o smanjenju državnih izdataka za socijalne programe (npr. subvencije, socijalne naknade, javne usluge), kako bi se izbjeglo povećanje poreza ili drugih nameta za tvrtke koje su već pogođene carinama. Drugim riječima, to je klasičan pro-tržišni argument: ako država smanji potrošnju, neće morati "zatvarati rupe" kroz povećane namete gospodarstvu. U kontekstu Švicarske, to naravno znači pokušaj zaštite izvoznog sektora od dodatnih troškova u novoj, za njih nepovoljnijoj trgovinskoj situaciji.
Komentari
0